Od pooštravanja sankcija Miloradu Dodiku, vlasti u Republici Srpskoj potrošile su gotovo deset milijuna maraka proračunskog novca za lobiranje u SAD. Detektor i Capital iz financijskih izvješća američkih lobista otkrivaju kako je novac žitelja usmjeravan na političku ofanzivu prema administraciji Donalda Trumpa, ali i na plaćanje ručkova, visokobudžetnih letova i stanova u Banja Luci.

Kišom se završava neuobičajeno topli 24. dan veljače 2023. godine u Banjoj Luci, dok Martin Lutz prikuplja račune za skupocjene poslovne ručkove i hotelski smještaj. Česti je to banjalučki gost već godinu i pol dana, koji u ovom gradu iznajmljuje stan, vozača, osobe koje mu peru odjeću.

Ali ono što malo ko zna jeste da je račun od gotovo 1.400 dolara, za dva ručka tog dana, ovaj američki advokat za međunarodno pravo platio novcem žitelja Republike Srpske.

Značajna sredstva

Dio je to aktivnosti koje on, zajedno sa kompanijom McGinnis Lochridge u kojoj je zaposlen, provodi lobirajući za interese RS u Sjedinjenim Američkim Državama. Na takve aktivnosti, samo tog dana, potrošio je više od 3.300 dolara, a osim ručka obuhvaćale su i iznajmljivanje sobe za sastanke od 900 dolara, te hotelski smještaj vrijedan 844 dolara.

Analizirajući do sada neobjavljene podatke iz Registra stranih agenata (FARA) američkog Ministarstva pravde, Detektor i Capital su otkrili na što su točno strani lobisti, u ime Vlade RS i zvaničnog Sarajeva, potrošili više od 5,64 milijuna dolara, odnosno gotovo deset milijuna maraka u protekle četiri godine.

Zakon o registraciji stranih agenata u SAD za bilo kakve lobističke aktivnosti u ovoj zemlji zahtijeva detaljno obrazlaganje troškova, kao i prilaganje svakog računa za provedene aktivnosti.

Analizom svih izvještaja vidi se da je RS u razdoblju od 1. siječnja 2022. do 30. travnja 2026. potrošila za lobističke aktivnosti više od 5,4 milijuna dolara, odnosno gotovo deset milijuna maraka. Napori iz službenog Sarajeva, odnosno Ministarstva vanjskih poslova BiH, bili su mnogo manji, te je prvi ugovor sklopljen tek u travnju 2025. Od tada je na lobiranje u ime ove institucije potrošeno 175 tisuća dolara.

Detektor i Capital su analizirali razdoblje od 2022. jer je tadašnja američka administracija te godine pooštrila sankcije Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima.

Za razliku od službenog Sarajeva, financijski podaci pokazuju kako se u razdoblju od četiri godine lobiranje RS u SAD razvijalo od odbrane, do političke ofanzive uoči i nakon povratka Donalda Trumpa na čelo Bijele kuće, te kako su troškovi rasli u periodima različitih političkih kriza koje su se događale u BiH tijekom ovog razdoblja.

- Ne postoji uspješno lobiranje bez uvjerljivih argumenata, objasnila je Ana Trišić-Babić, ravnateljica Ureda za međunarodnu suradnju RS.

Ona je u pisanoj izjavi Detektoru i Capitalu poručila i da bi tvrdnje da lobiranje samo po sebi donosi rezultat bilo podcjenjivanje i SAD i RS.

- Ono donosi pristup, ali ishod zavisi od snage slučaja koji iznosite, rekla je ona. S njom se ne slaže politička analitičarka Tanja Topić iz Banje Luke, koja smatra da je uloženi novac godinama davao skromne ili nikakve rezultate za samu RS, ali da je ulaganje bilo prekretnica za pojedince sa liste sankcija.

- Ono što je definitivno bila ta neka prijelomna točka i što je donijelo određenu, vrlo značajnu korist, bilo je za sve one dužnosnike, kompanije i članove obitelji koji su se godinama nalazili na 'crnoj listi' SAD. Oni su politički i financijski 'prodisali' upravo zahvaljujući tim lobističkim aktivnostima, navela je Topić.

Kronologija trošenja: Gdje zapravo odlazi novac žitelja

Česta gostovanja Martina Lutza u Banjoj Luci od 2022. rezultat su pooštravanja američkih sankcija protiv Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS i njegovih najbližih suradnika u siječnju iste godine, obrazloženim potezima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum. Lutz i njegova kompanija samo su jedni u nizu lobista koje je zvanična Banja Luka angažirala u nadi da će srušiti američki diplomatski zid pred kojim su se našli.

Detalji unutar izvješća koje su podnosili lobisti koje je angažirala RS pokazuju da su, pored milijunskih ugovora, žitelji ovog bh. entiteta plaćali letove američkih lobista u Europu, ručkove i kirije za stanove u Banjoj Luci, usluge vozača i pranja odjeće. Usporedbe radi, u istom periodu za stambeno zbrinjavanje braniteljske populacije iz proračuna RS izdvojena su oko četiri milijuna maraka, što je duplo manje od novca izdvojenog za lobiranje.

Točnije, izvještaji pokazuju kako su za četiri godine vlasti u Republici Srpskoj potrošile 5.566 prosječnih plaća u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, kako bi ojačale svoju poziciju pred američkom administracijom.