Kina je prvi put potvrdila masovnu izgradnju silosa za svoj arsenal interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM).

Radovi na tim postrojenjima, prvi put zamijećeni na komercijalnim satelitskim snimkama 2021. godine, predstavljaju značajno proširenje kineskih nuklearnih kapaciteta, piše Military Watch Magazine, a prenose brojne svjetske novinske agencije poput Reutersa.

U novom dokumentarcu kineske državne televizije CCTV, objavljenom povodom 99. obljetnice Narodnooslobodilačke vojske (PLA), jedan inženjer opisuje svoj rad na izgradnji "kuća za projektile" u zabačenim planinskim i pustinjskim područjima. Dokumentarac izravno povezuje glavnog narednika i inženjera Cui Daohua s programom izgradnje i ističe velik pritisak vojnog vrha da se projekt dovrši u zadanom roku.

Lokacije i razmjeri izgradnje
Identificirana su tri glavna polja s ukupno oko 320 silosa: kod Yumena u pokrajini Gansu (oko 120 silosa), Hamija u Xinjiangu (približno 110) i Yulina blizu Ordosa u Unutarnjoj Mongoliji (oko 90). Prije ovog otkrića, Kina je imala relativno malen broj projektila u silosima i većinom se oslanjala na mobilne lansere. Zbog toga se ovaj program smatra dosad najvećim proširenjem kineskog nuklearnog arsenala.

Silosi su raspoređeni na golemim područjima u kineskoj unutrašnjosti. Polje Yumen prostire se na oko 1.110 četvornih kilometara, Hami na 1.030, a Yulin na 830 četvornih kilometara. Pojedinačni silosi međusobno su udaljeni nekoliko kilometara, što komplicira eventualne napade kojima bi se s ograničenim brojem projektila pokušalo uništiti više ciljeva. Ove lokacije također su smještene znatno dublje u unutrašnjosti u usporedbi sa starijim kineskim bazama za ICBM.

Pritisak za ubrzanje radova
Dokumentarac posebno naglašava hitnost radova. Inženjer Cui rekao je da ga nadređeni neprestano pitaju hoće li projekt biti gotov na vrijeme. Opisao je i kako su, da bi ispoštovali rokove, razvili brže metode izgradnje. Cui je projekt izravno povezao s potrebom da Kina osigura i održi sposobnost strateškog odvraćanja.

Jačanje obrane i nuklearne trijade
Sposobnost neutralizacije kineskih kopnenih nuklearnih snaga jedan je od glavnih ciljeva američkog programa strateškog bombardera B-21, dizajniranog za prodor u dobro branjeni zračni prostor.

Istovremeno s brzim širenjem nuklearnog arsenala, Kina ulaže velika sredstva u jačanje svoje protuzračne obrane, čime bi uništavanje nuklearnih postrojenja na tlu postalo znatno teže. Kina uz to jača i pomorsku te zračnu komponentu svoje nuklearne trijade, ponajprije kroz razvoj podmornica i najmanje jednog programa za razvoj strateškog bombardera smanjene vidljivosti, piše index.