U okviru sjednice Odbora Europskog parlamentu za vanjske poslove (AFET), Europska komisija predstavila je u utorak Paket proširenja za 2025. Predstavljanje je vodila Marta Kos, povjerenica EU-a za proširenje, koja je u svom izlaganju i, odgovarajući na pitanja izvjestitelja za zemlje-kandidate za članstvo, predočila aktualni položaj zemalja Zapadnog Balkana i kapacitete EU-a za primanje novih članica. 

- Čujem kritike da se brinemo samo o Ukrajini i Moldaviji, a ne i o Zapadnom Balkanu. To mogu razumjeti zbog pristupa proširenju u prošlosti, no sada to nije tako. Jedan od dokaza je da su dvije najnaprednije zemlje u procesu proširenja upravo sa Zapadnog Balkana, navela je povjerenica Kos referirajući se na Crnu Goru i Albaniju. 

- Nemojte mi reći da ne možemo apsorbirati tri miliona građana ako ispune sve kriterije. To neće utjecati na naše financije ili poljoprivredu, ali moramo isporučiti rezultate. Sve zemlje kandidati, izuzmemo li Tursku jer s njom ne pregovaramo, čine 60 milijuna. Bez Ukrajine, koja će imati poseban status, ćemo raditi na pristupnom ugovoru, onda je riječ o 90 milijuna ljudi. Ako izuzmemo Kosovo, BiH i Sjevernu Makedoniju, gdje pregovori još nisu započeti, govorimo o otprilike pet milijuna stanovnika. Možemo li ih uključiti? Mislim da možemo, pod uvjetom da ispune kriterije, navela je Kos ukazavši da se EU mora držati osnovnih Kopenhagenski kriterija a to su stabilna ekonomija, institucije koje brane demokraciju i spremnost kandidata za tržište EU.

 Ukazala je i na potrebu uvažavanja zabrinutosti građana država članica. Govoreći o koracima i dokle se došlo s procesom s BiH, poručila je da EU ima jasan plan za našu zemlju. 

- Dayton je bio dobar jer je zaustavio rat, ali proces odlučivanja koji on nameće nije pozitivan za ono što se u BiH trenutačno dešava. No, proces ide u dobrom smjeru i možda ćemo ove godine napraviti značajan iskorak, dodala je.

Zbog unutarnjih problema, BiH teško napreduje u europskim integracijama. EU je u ožujku 2024. donijela odluku o otvaranju pristupnih pregovora koji, pak, mogu započeti tek kad BiH  postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo. Sada postoji šansa da ti pregovori do kraja ove godine napokon krenu pod uvjetom da vlasti u BiH ubrzo usvoje zakone o VSTV-u BiH te o Sudu BiH te da imenuju glavnog pregovarača.