Komunalne takse i dalje nastavljaju puniti medijske stupce. Već više od 20 godina gradovi i općine donose odluke o komunalnim taksama kojima žele naplatiti više novca od firmi, a naročito od kladionica, ali takve odluke redovno padaju pred Ustavnim sudom FBiH.

Među posljednjima u nizu je i Grad Bihać, koji je kladionicama povećao takse do 20.000 KM po uplatnom mjestu, a zatim su inicijative za slične poteze pokrenute i u Tuzli i Livnu. Obzirom da kladionice najavljuju pravnu borbu, razgovarali smo s Krešom Vukojom, direktorom Premier kladionice, najveće kladionice u BiH, piše klix.ba.

Što je sporno po pitanju komunalnih taksi?

-Sporno je puno toga. Najviše to što gradovi i općine, tj. oni koji ih vode, svjesno idu u kršenje zakona i Ustava i to populistički nazivaju borbom protiv kladionica kako bi ubirali jeftine političke bodove. Ustav je jasan, u članku 2. on kaže da su u FBiH svi jednaki pred zakonom i prema tome ne mogu gradovi i općine kladionicama propisivati veće komunalne takse nego drugim djelatnostima samo zato što se nekom igre na sreću osobno ne sviđaju. No, radi se o tome da je onima koji pokreću ovakve inicijative ovo zgodna tema da sebi dižu popularnost, a to što će iza njih isti ti gradovi i općine, tj. građani, vraćati nezakonito naplaćene iznose i to s kamatama, nikoga od njih nije briga.

Možete li detaljno objasniti zašto mislite da gradovi i općine krše Ustav ovakvim odlukama o komunalnim taksama?

-Ne mislim to samo ja, nego je to u više presuda potvrdio Ustavni sud FBiH. Ako Ustav FBiH kaže da svi moraju biti jednaki pred zakonom, to znači ako unutar zone u nekoj općini imate kladionicu, banku ili ugostiteljski objekt, sva tri subjekta moraju plaćati isti iznos komunalne takse. Kada neka općina odredi da kladionica mora platiti npr. 20.000 KM, a ostali gospodarski subjekti moraju platiti 100 ili 500 KM, to je direktno kršenje Ustava. Zbog ovakvih ponašanja gradova i općina Ustavni sud FBiH je zatrpan predmetima o komunalnim taksama. Međutim, i ovo pitanje je jako važno jer se radi o ustavom garantiranom pravu na jednakost pred zakonom.

Nisu li Kantonalni sud i Vrhovni sud presudili u korist Grada Bihaća?

-Jesu, ali bez unošenja u zakonitost i ustavnost takve Odluke o komunalnim taksama i to je nažalost još jedan od dokaza pravne nesigurnosti koja vlada u ovoj zemlji i zbog koje nam toliko nedostaje ozbiljnih investicija. Kantonalni sud Bihać i Vrhovni sud FBiH su morali u obzir uzeti ranije presude Ustavnog suda FBiH, jer i njih obvezuju te donijeti presude u skladu s tim. Sljedeća instanca je Ustavni sud FBiH i on će dokazati kakvu su Odluku o komunalnim taksama donijeli u Bihaću i kako su i Kantonalni i Vrhovni sud propustili presuditi ispravno.

Kako onda Ustavni sud tretira ovakve predmete?

 -Navest ću vam neke direktne presude pa ih svatko može pročitati. U presudama broj U-31/23 od 12.3.2024. godine i broj U-3/24 od 16.4.2024. godine Ustavni sud FBIH je jasno i nedvosmisleno presudio: ''propisivanje godišnjih taksi/naknada/pristojbi za istaknutu firmu/tvrtku, oznaku, obilježje ili natpis na poslovnim i drugim prostorijama, objektima i slično kojim se označava da određena pravna i fizička osoba obavlja registriranu djelatnost ili zanimanje, nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine''.

Imate zatim situaciju od 9.3.2025. godine gdje je Ministarstvo financija FBiH pisalo Ustavnom sudu FBiH i tražilo upute kako postupati s naplatom komunalnih taksi. Ustavni sud je 9.4.2025. godine u Službenim novinama FBIH br. 33/25 Ministarstvu dao odgovor da ''komunalne takse nisu u skladu s Ustavom FBiH'' te naglasio da su svi organi te općinska i gradska vijeća u FBiH dužni postupati u skladu s tim te iz svojih propisa ukloniti sporne odredbe. I umjesto da svi poštuju presude i upute Ustavnog suda, imate situaciju da gradovi i općine idu direktno protiv njih i donose propise suprotne Ustavu.

Ustav je najviši pravni akt Federacije BiH. Presude Ustavnog suda su konačne i obvezujuće i mislim da bi vlasti u svim gradovima i općinama koje donose ovakve odluke trebalo tražiti da javno odgovore zašto ne poštuju Ustav i presude Ustavnog suda. Laže tko god tvrdi da radi u interesu ove zemlje i njezinih građana a u isto vrijeme donosi propise koji krše Ustav.

Što će kladionice raditi po ovom pitanju? Prije svega da naglasimo kako mi nismo protiv plaćanja svega što nas sljeduje. Od kladionica u budžete FBiH se svake godine slije preko 100 milijuna KM kroz razne poreze, naknade, takse, doprinose i ostala javna davanja. Međutim, ne možemo dopustiti da se preko nas skupljaju politički bodovi i to na način da se usvajaju nezakoniti i neustavni propisi. Gdje god budu usvojene odluke o komunalnim taksama koje su neustavne ići ćemo u pravnu borbu do samoga kraja. Do sada smo dobili već preko 100 presuda u našu korist i brojni gradovi i općine, kao što su Hadžići, Posušje, Breza, Ilidža, Kakanj, Visoko i drugi, su nam morali vratiti nezakonito naplaćeni novac i to često s nemalim kamatama. Ili uzmite primjer Zenice, koja već godinama ne naplaćuje ništa po pitanju komunalnih taksi jer se predmeti vuku po sudovima. Nažalost, činjenica je i ta da dok procesi pred sudovima završe promijeni se vlast u tim općinama/gradovima, novac za povrat u budžetima moraju planirati ljudi koji takav nezakonit propis nisu ni donijeli, a na kraju svu štetu snose građani jer to se vraća od njihovog novca. Doista ne vidimo kome je i u kojem interesu da se forsiraju ovakvi neustavni propisi koji redovno padaju pred sudovima.

Često ističete da su kladionice meta raznih interesa? Zašto?

-Osvrnite se oko sebe i pogledajte koliko je već domaćih industrija u zadnjih 20-ak godina prepušteno strancima. Kladionice su u BiH od samog početka u domaćem vlasništvu, ali već ih je nekoliko prešlo u strane ruke. U zadnjih 10-ak godina izražena je inicijativa da u Federaciji BiH dođe do zakonskih izmjena koje bi domaće kladionice praktički izbrisale s terena. Kada pogledate da su u početku iza takvih inicijativa stajali ljudi poput Amira Zukića i Fadila Novalića koji su danas presuđeni kriminalci, možda se naziru neki odgovori. Zašto bi bilo kome bilo u interesu da iz godine u godinu sve uplate kladionica predstavlja kao njihova zarada kada to nije točno? Zašto se stalno piše da su kladionice zaradile ''milijardu i 700 milijuna'', ako se zna po podacima Porezne uprave da su to sve primljene uplate, da uz njih ima i oko milijardu i 500 milijuna dobitaka te da kladionice godišnje ostvare oko 200 milijuna KM bruto prihoda od čega dalje plaćaju sve troškove?

Kako danas posluju kladionice u FBIH?

-Neke kladionice posluju dobro, neke loše, ali je svima zajedničko da rade u gotovo nemogućim uvjetima pravne nesigurnosti i konstantnog javnog linča, da svojevremeno premijer Novalić radnike kladionica uspoređuje s prostitutkama, bez obzira što se radi o potpuno legalnoj i reguliranoj djelatnosti. Odgovorno tvrdim da niti jedna druga industrija u FBiH danas nije uređena kao igre na sreću. Kada igrač dođe u našu poslovnicu uplatiti okladu, podaci o toj okladi prije se prijave Poreznoj upravi FBiH nego što igrač dobije listić u ruku. Direktno smo uvezani sa serverom Porezne uprave i svaka marka koja uđe je prijavljena i oporezovana. Podaci o zaradi su javno dostupni. U FBiH posluje 11 kladionica s oko 4.200 radnika. U 2024. tih 11 kladionica je ostvarilo 239 milijuna KM bruto prihoda, a nakon plaćanja troškova zaradile su ukupno oko 55 milijuna KM, odnosno u prosjeku oko 5 milijuna KM po priređivaču. S druge strane, 2016. u FBIH je bilo oko 2.500 uplatnih mjesta kladionica, 2022. godine taj je broj smanjen na oko 2.000, dok u ovom trenutku imamo oko 1.500 uplatnih mjesta, što jasno pokazuje trendove zatvaranja. Priređivači igara na sreću ne traže nikakav povlašten položaj, nego samo ravnopravan tretman koji nam je zajamčen zakonom i Ustavom.