Dnevni.ba - PRELOADER

LEKCIJA OD 18.000 PRIJAVA Nije da ljudi ne žele raditi, nego ne žele raditi besplatno

2 h 21 min


LEKCIJA OD 18.000 PRIJAVA Nije da ljudi ne žele raditi, nego ne žele raditi besplatno
Mit o neradnicima srušen u jednoj brojci. Zašto se 18.000 ljudi u BiH bori za posao u Lidlu

Čak 18 puta više kandidata od broja otvorenih radnih mjesta dokazuje da problem u Bosni i Hercegovini nije nedostatak radne snage, već kronični manjak poštenih plaća i osnovnog poštovanja prema radniku.

Osamnaest tisuća prijava za tisuću radnih mjesta. To nije samo statistički podatak iz odjela ljudskih resursa jedne strane kompanije, već najpreciznija rendgenska snimka stanja na tržištu rada u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku. 

Vijest da je njemački trgovački lanac Lidl, koji u našoj zemlji još nije otvorio nijednu trgovinu, doslovno zatrpan životopisima građana diljem BiH, preko noći je razbila godinama pažljivo građenu mantru dijela domaćih poslodavaca – onu da „nitko ne želi raditi“.

Rušenje najpopularnijeg mita domaće ekonomije

Godinama unatrag javni prostor u Bosni i Hercegovini ispunjen je žalopojkama vlasnika tvrtki, posebice u sektorima trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva, o kroničnom nedostatku radne snage. Kao glavni krivci najčešće se navode odlazak stanovništva u inozemstvo, ali i navodna lijenost domaćih radnika, njihova izbirljivost i oslanjanje na doznake iz dijaspore.

Međutim, činjenica da se u 21 gradu i općini na Lidlov natječaj za prodavače prijavilo 18 puta više ljudi nego što se traži, mijenja cijelu paradigmu. Ljudi u Bosni i Hercegovini očito žele raditi, pa čak i na fizički zahtjevnim poslovima u maloprodaji. Ono što više ne žele jest sustav u kojem njihov rad ne osigurava ni osnovnu egzistenciju, a kamoli dostojanstven život.

Što to nudi strani lanac, a domaći često uskraćuju?

Iako konkretne visine plaća za tržište Bosne i Hercegovine još nisu službeno objavljene, ono što je privuklo ovoliki broj kandidata nije nikakva tajna. Riječ je o reputaciji i standardima koje ovaj trgovački gigant primjenjuje u regiji i Europi, a koje je jasno istaknuo i u svojim oglasima za bh. tržište.

Dok velik broj domaćih trgovaca i dalje posluje po načelu „minimalac na račun, ostatak u kuverti“, neplaćenih prekovremenih sati i neizvjesnih ugovora na određeno vrijeme koji se produljuju iz mjeseca u mjesec, strani sustav nudi ono što bi u svakoj uređenoj državi trebao biti zakonski minimum, a kod nas se doživljava kao premija.

Prije svega, sigurnost od prvog dana. Ugovor na neodređeno vrijeme odmah pri zapošljavanju uklanja egzistencijalni grč u kojem žive deseci tisuća radnika u realnom sektoru.

Plaćena svaka minuta rada - Elektronička evidencija radnog vremena znači da ostajanje nakon smjene ili raniji dolazak radi slaganja robe nije „dobra volja“ radnika, već plaćeni rad.

Zajamčen odmor - Dva slobodna dana tjedno u sektoru trgovine za mnoge radnike u BiH zvuče gotovo nestvarno u usporedbi s praksom jednog slobodnog dana svakog drugog tjedna.

Dodaci koji čuvaju dostojanstvo - Regres, novogodišnji bonusi i redoviti sistematski pregledi nisu luksuz, već znak da kompanija radnika promatra kao dugoročnu investiciju, a ne kao potrošnu robu.

Osim toga, iskustva iz susjedstva dodatno podgrijavaju očekivanja. Podaci koje prenose regionalni mediji, pokazuju da početna plaća prodavača u Hrvatskoj iznosi oko 1.430 eura. Iako je jasno da se plaće u BiH neće automatski izjednačiti s onima u Europskoj uniji, sama najava da će primanja biti znatno iznad domaćeg prosjeka u maloprodaji bila je dovoljna da pokrene lavinu prijava.

Poruka radnika: Ne tražimo milostinju, nego pravila igre

Važno je razumjeti tko čini tih 18.000 prijavljenih. To nisu samo nezaposleni s evidencija zavoda za zapošljavanje. Među njima je golem broj ljudi koji već rade kod domaćih poslodavaca – u lokalnim marketima, buticima, kafićima, pa čak i ljudi sa sveučilišnim diplomama koji u svojoj struci rade za plaće od kojih ne mogu platiti najamninu i režije.

Njihova prijava na natječaj tvrtke koja još nije ni otvorila vrata svojih trgovina predstavlja tih, ali masovan prosvjed protiv domaćih radnih praksi. Radnici ovim potezom poručuju da problem nikada nije bio u radu kao takvom, već u nepoštovanju. Kada radnik zna kada mu počinje i završava smjena, kada zna da mu se bolovanje neće odbiti od plaće kao kazna, i kada od svoje plaće može planirati budućnost bez odlaska u Njemačku ili Austriju, redovi za posao postaju dugi.

Dolazak konkurencije kao test opstanka za domaće poslodavce

Ulazak velikog europskog igrača na bh. tržište nije samo vijest za potrošače koji očekuju niže cijene, već i ozbiljan alarm za domaći kapital. Godinama su domaći lanci i manji poslodavci mogli diktirati uvjete jer radnici nisu imali pravu alternativu osim pakiranja kovčega.

Sada se situacija mijenja. Kada Lidl otvori svoje objekte, doći će do velikog preljeva radne snage. Domaći poslodavci koji su godinama profit gradili na potplaćenom radu i štednji na osnovnim radničkim pravima naći će se pred zidom. Oni koji ne shvate da se tržište promijenilo i koji hitno ne poboljšaju uvjete rada, plaće i odnos prema zaposlenicima, suočit će se s pravim egzodusom radnika – ne više prema Zapadu, nego u susjedstvo, u prvu ulicu do njihove trgovine.

Brojka od 18.000 prijava ostaje kao trajni podsjetnik. U Bosni i Hercegovini ima dovoljno vrijednih, sposobnih i spremnih ljudi. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku upućeno je isključivo domaćim poslodavcima: jeste li ih spremni napokon početi plaćati i poštovati kao ljude, ili ćete i dalje tražiti izlike dok vam najbolji radnici odlaze onima koji znaju koliko rad vrijedi?

J. S. 

BIH


Povodom Dana općine Neum održan koncert Folklornog ansambla 'Linđo' Dubrovnik

U susret obilježavanju Dana općine Neum i blagdana Gospe od Zdravlja, u Neumu je u subotu u organ...

36 min

Pretežno oblačno s kišom i pljuskovima, jače padavine na području Hercegovine

U Bosni i Hercegovini jutros je oblačno. Kiša i pljuskovi su registrovani širom zem...

53 min

Danas konstituirajuća sjednica Predsjedništva BiH

Konstituirajuća sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na kojoj će članovi te institucije i...

56 min