Tri su kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH - Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Zdenko Lučić, kojeg podupire sedam oporbenih stranaka, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte.  

Ne kriju, za glasove Hrvata, najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda do zadnjega atoma snage borit će se Filipović i Lučić, dok Kovačević polaže nadu u potporu tzv. građanskog, odnosno bošnjačkog biračkog korpusa. 

Demografska pošast je maligno unakazila hrvatsko nacionalno biće u BiH, pa je tragična zbilja da će se Filipović i Lučić grčevito boriti za naklonost hrvatskog biračkog jada. Čije su šanse u toj tragičnoj igri veće pokazat će listopadski parlamentarni izbori. 

Demografski kolaps

Nekadašnji vrhbosanski nadbiskup, danas umirovljenik, kardinal Vinko Puljić prije nekoliko dana je ogolio poražavajući podatak da u BiH trenutno živi oko 285 tisuća katolika.  

Dominanto su to Hrvati. Međutim, pojedini drugi izvori koji pedantno vode evidencije ipak tvrde da je ta brojka prenapuhana i da trenutno u BiH zanoći jedva između 200 i 220 tisuća Hrvata. Istina, jedan značajan broj Hrvata se još nije odjavio iz župa i BiH, tako da se oni još uvijek vode s prebivalištem u našoj zemlji. 

Najjača hrvatska stranka, HDZ BiH, redovito na izborima kalkulira s potporom od 150 do 180 tisuća birača. U ovom ciklusu u te prognoze se upetljao agresivni kandidat petorke Zdenko Lučić, koji ne krije da želi Čovićevoj stranci i rivalki Darijani Filipović, pomrsiti račune.  

Da bi to ostvario i on mora „omagijati“ potporu te magične glasačke brojke.  Netko će, jasno pobijediti, međutim frapantno je da hrvatska oporbena petorka i Lučić osobno još nisu otpakirali pitanje odgovornosti za hrvatsku demografsku kataklizmu. To, naravno, neće čačkati nitko u HDZ-u BiH jer su ta stranka i njezin vođa Dragan Čović povijesni grešnici i najveći krivci za opustošena naselja u BiH. 

Može se uvijek ta pogubna politika hvatati za slamku gospodarskog sloma u državi, uobičajene migracije stanovništva i nečije osobne odluke za odlazak u Europu, ali prljava i jalova politika, neispunjena obećanja, egzistencijalna i sigurnosna neizvjesnost su krimen i politike HDZ-a BiH. 

Kriminal, korupcija i nepotizam te hobotnice su dobrim dijelom otjerali  mladost sa svojih ognjišta. Za to netko mora odgovarati.

Opada broj katolika

Podsjećamo, po popisu iz 2013. godine Hrvata  je bilo 544.780 ILI 15,4%. U Bosni i Hercegovini je po toj evidenciji registrirano ukupno 3.531.159 ljudi, od toga je upisano da ima 15, 4% Hrvata, a Bošnjaka 50, 1%. To opet govori da Bošnjaka ima više nego Hrvata i Srba zajedno.

-U BiH je 1991. godine bilo ukupno preko 800 tisuća katolika Hrvata, a danas ih je nešto više od 365 tisuća. To je pad od 54,97 posto, izjavio je 2019. kardinal Vinko Puljić. 

Posebice se zadržao na Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja je izgubila u ratu i nakon njega 72,19 posto katolika. Situacija je slična i u Banjolučkoj biskupiji iz koje je otišlo 70,39 posto katolika. Dio izbjeglica je našao svoje novo mjesto za život na područjima hercegovačkih biskupija pa se broj katolika u njima povećao, u Mostarsko-duvanjskoj za 0,47 posto, u Trebinjsko-mrkanskoj za 21,85 posto. Broj katolika u cijeloj BiH znatno opada i posljednjih godina. Kardinal je čak naveo kako godišnje iz BiH odseli  šokantnih 10 tisuća katolika.  

Nažalost, i vrh Katoličke crkve i veliki broj svećenika godinama podupire HDZ BiH i zaprepašćujuće tolerantno promatra egzodus svojih župljana i nikada nije osudio takvu pogubnu politiku. 

I nije onda čudno što Hrvati zapravo godinama vode borbu za golu opstojnost svojih korijena u BiH. S politikom sukoba, sijanja strahova i mržnje, neispunjenih obećanja, gramzljivog bogaćenja i korupcije to bi  mogla biti bitka s vjetrenjačama. 

S. Ž.