U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji još nije došao na Vladu Federacije, a koji se nalazi u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen član 81, a prema kojem, najjednostavnije rečeno, onaj ko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. siječanj 2026.) će imati otprilike 390 maraka mirovine, a tko ode ove godine sa istim uvjetima imat će nekih 600 maraka ili točnije 599,28 maraka. 

Sa 35 godina staža imat ćete mirovinu 553 maraka 

U izmjenama stoji da za 15 godina mirovinskog staža i više, a manje od 20 godina, mirovine ne može biti niža od 60 posto od prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. To znači, s obzirom na to da sada prosječna mirovina iznosi 651,49 maraka, a 60 posto od tog iznosa je 390 maraka. Dakle, mirovina bi za ovu kategoriju iznosila 390 maraka od 1. siječanj 2026. godine jer se prosječna mirovina neće znatnije promijeniti. Tko po sadašnjem zakonu ode u mirovinu pod ovim uvjetima, imat će mirovinu 599 maraka.

Dalje, prema izmjenama i dopuna Zakona o MIO-u, za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 25 godina, mirovina ne može biti niža od 65 posto od prosječne mirovine u FBiH, a što je kada se izračuna prema sadašnjoj prosječnoj mirovini 423 marke. Za 25 godina mirovinskog staža i više, a manje od 30 godina, mirovina ne može biti niža od 70 posto od prosječne mirovine, a što je po izračunu 456 maraka. Za 35 godina mirovinskog staža i više, a manje od 40 godina, mirovina ne može biti niža od 85 posto od prosječne mirovine, a što je 553 marke. Za 40 godina mirovinskog staža i više mirovina ne može biti niža od 95 posto od prosječne mirovine u FBiH, a što je 618 maraka.

- Na pismeni zahtjev predstavnika umirovljenika u FBiH, trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena, gdje je zadržan zaštitni mehanizam najniže mirovine uz značajne korekcije u vidu osiguranja više razine najnižeg iznosa mirovine korisnicima prijevremene starosne mirovine. Prijedlog udruženja umirovljenika je ukazao na potrebu da se sustav mirovinskog osiguranja u FBiH treba zaštititi od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, prema kojem osiguranici manipuliraju sustavom kroz postojeću odredbu gdje svjesno idu na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se vrše minimalne uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Izračunata mirovina u tom slučaju je cirka 200 do 300 maraka, ali uslijed postojeće odredbe stava 1. člana 81. takvim osiguranicima se isplaćuje iznos ne manji od najniže mirovine odnosno cirka 590 maraka, navodi se u obrazloženju izmjena zakona čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, piše Faktor.ba

Mlađi osiguranici rade bez prijave uzimajući bruto plaće 

Navodi se kako razliku od stvarnog izračunatog iznosa mirovine do najnižeg iznosa mirovine plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepošteno.

- U tom kontekstu osiguranici idu svjesno na minimalno razbolje (15 godina staža) i minimalne uplate računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže mirovine i na taj način konzumirati značajno više sredstava u odnosu na svoj financijski doprinos mirovinskom sustavu. Budući da na osnovu odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istovremene mogućnosti primanja mirovine i plaće to uplata na najniži iznos mirovine postaje atraktivna i skoro pa pravilo naročito kod mlađih osiguranika. Mlađi osiguranici u ovakvom stanju rade bez prijave na osiguranje, uzimajući bruto iznos plaće bez plaćanja doprinosa što nesporno vodi urušavanju mirovinskog sustava. Također, destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili do 40 godina staža osiguranja i koji su zaštićeni tzv. zajamčenom mirovinom u iznosu cirka 680 maraka. Dakle, imamo situaciju da onaj ko radi 15 godina ima najnižu mirovinu od cca 590 maraka, a osiguranik koji radi 40 godina i više ima zajamčeni iznos mirovine od cirka 680 maraka, a razlika je svega cirka 100 maraka, navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja umirovljenika FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene člana 81. Zakona o MIO-u, a što su penzioneri podržali.

- Mi smo tražli izmjene članova 79, 80, 147. Sada su na penzionere natovarili razlog izmjena člana 81. Morat će oni malo preformulirati taj član. Moraju naći bolju definiciju, ali ne može ni ostati kako je bilo. Ne može onaj sa 40 godina staža i sa osam godina staža imati istu mirovinu, a takvih imamo 180 tisuća u FBiH. Sada je sva socijalna kategorija svrstana u minimalne mirovine, morat će se to promijeniti, ali ne na ovaj način, govori Trakić.

Što se tiče izmjena člana 79. koji se tiče usklađivanja mirovina, u izmjenama zakona stoji da će se penzije usklađivati dva puta godišnje i to 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to po stopi koja predstavlja zbir 60 posto stope rasta, odnosno, smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno, smanjenja bruto plaće. Iako su umirovljenici protiv toga, iz zakona je izbrisan član 80. koji se tiče izvanrednog povećanja mirovina.

Negativni efekti po stabilnost mirovinskog sutava

- Brisan je član 80. Zakona koji uređivao / propisivao mogućnost vanrednog povećanja mirovina. Analiza postojećeg zakonskog rješenja (postojanje vanrednog usklađivanja) su pokazale da ovakva mogućnost koja se koristila u prethodnom razdoblju dugoročno imala značajne negativne efekte po stabilnost mirovinskog sustava. Naime, takva mogućnost se najčešće koristila u razdobljima u kojim opadaju parametri razvoja društva (kriznim razdobljima), što je apsolutno neprimjereno, jer u situaciji kada padaju parametri / prihodi značajno su povećavani rashodi. Primjera radi, mogućnost izvanrednog povećanja mirovina dovodi do sljedećeg: s obzirom na to da je u 2025. očekivana stopa rasta bruto plaće je otprilike 17 posto, u projekciji stopa izvanrednog usklađivanja je 10 posto. U slučaju primjene izvanrednog usklađivanja mirovina od npr. 10 posto, ukupna stopa rasta mirovina u 2026. bila bi nekih 23 posto, što znači kako bi stopa rasta mirovina bila značajno veća od stope rasta plaća. Takav sustav bi svakako bio neodrživ, stoji u obrazloženju izmjena zakona.