NAPADI na podatkovne centre u Ukrajini i Rusiji pokazuju da su ti objekti postali ključne vojne mete, čije uništenje može paralizirati gospodarstvo i ključne javne usluge. Rusija je ciljala centre u Kijevu, a Ukrajina je uzvratila udarima dronovima na više takvih objekata u Rusiji.

Kijev je te napade opisao kao ciljanje lokacija koje osiguravaju prihode za ratnu blagajnu Moskve. Ova nova dinamika sukoba trebala bi potaknuti Europu da ozbiljno preispita gdje i kako gradi svoju infrastrukturu za umjetnu inteligenciju, piše Euronews.

Mehdi Paryavi, savjetnik pri Ujedinjenim narodima i osnivač think-tanka International Data Center Authority (IDCA), smatra da bi ovi napadi trebali biti jasan signal Europi.

"Ako pogodite dovoljno važnih meta, možete srušiti cijelo gospodarstvo", rekao je Paryavi za Euronews Next. Kako se društva digitaliziraju, onesposobljavanje podatkovnog centra, kako objašnjava, može značiti "paralizu vojnih, zdravstvenih i financijskih funkcija".

Podatkovni centri su fizički objekti u kojima tvrtke pohranjuju svoje poslužitelje i podatke. Ključni su i za umjetnu inteligenciju jer osiguravaju ogromne količine energije potrebne za njezin rad. Ovi su objekti postali posebno važni u ratu jer Ukrajina koristi AI za navođenje dronova i u druge vojne svrhe.

Potreba za novim sigurnosnim rješenjima
Paryavi ističe da činjenica da su podatkovni centri postali vojne mete tjera države na pažljiviji odabir lokacija za gradnju. Smatra da dosadašnji savjeti o tajnosti lokacija i opreznom odabiru terena više nisu dovoljni. "Možda su nam potrebne 'željezne kupole', možda ih treba graditi pod zemljom ili u bunkerima", rekao je, ne ulazeći u detalje zbog pitanja nacionalne sigurnosti.

Poručio je i da je "prošlo vrijeme kad su se podatkovni centri gradili na nasumičnim lokacijama". Priznao je da nijedna država još nema jasan odgovor na to kako provesti takve mjere, a da se istovremeno ne uspori utrka u razvoju AI kapaciteta.

Budućnost europskih AI tvornica
Na pitanje hoće li ovi napadi natjerati europske vlade da preispitaju planove za takozvane "AI gigatvornice", specifičnu vrstu podatkovnih centara, Paryavi je odgovorio: "Sto posto". Glasnogovornik Europske komisije potvrdio je za Euronews Next da je pokrenut natječaj za uspostavu do sedam takvih postrojenja diljem Europe.

"Natječaj je još otvoren. Nakon zatvaranja, prijedlozi će biti ocijenjeni i potom će se donijeti odluke o dodjeli", dodali su iz Komisije. Natječaj se zatvara 12. studenoga, a Komisija nije dala konkretan komentar o tome hoće li vojno ciljanje podatkovnih centara utjecati na postojeće planove.

Gospodarska šteta od uništenja podatkovnih centara može biti astronomska. Za mnoge regije, uključujući Europu, zamjena uništene opreme bila bi "gotovo nepovratan" proces, tvrdi Paryavi. Izgradnja jednog podatkovnog centra može stajati do 25 milijardi dolara i trajati do tri godine.

"Europa si ne može priuštiti da financira imovinu vrijednu stotine milijardi dolara koju netko potom jednostavno uništi", rekao je Paryavi. "Predviđam da će se cijeli proces izgradnje morati usporiti."

Zajednički odgovor i koncentrirane zone
Pozvao je europske države da djeluju kao blok jer smatra da se nijedna zemlja ne može sama nositi s ovim problemom. Uz sigurnosne rizike, podsjetio je i na globalnu nestašicu energije te manjak stručne radne snage.

Umjesto gradnje raspršenih centara, Paryavi savjetuje njihovu izgradnju u koncentriranim zonama kako bi se iznad njih mogla postaviti zaštitna "željezna kupola". "Izgradnja sigurnih podatkovnih centara i digitalnih čvorišta jedini je način na koji se država ili tvrtke mogu zaštititi", zaključio je.