NATO planira od Njemačke zatražiti da osigura dodatnih sedam brigada, odnosno oko 40.000 vojnika, za obranu Saveza, doznaje Reuters od triju izvora. Savez znatno pojačava svoje vojne kapacitete jer Rusiju, od njezine invazije na Ukrajinu 2022., smatra znatno većom prijetnjom nego ranije.

Točne brojke o ciljevima – ukupnim ili po državama – teško je potvrditi jer su klasificirane. No, prema jednom visokom vojnom dužnosniku, broj brigada koje bi članice NATO-a trebale osigurati u budućnosti povećat će se na 120 do 130. To je čak 50 posto više od sadašnjeg cilja od oko 80 brigada. Izvor iz njemačke vlade tvrdi da je cilj 130 brigada za cijeli NATO.

U odgovoru na Reutersov upit, NATO je poručio da su novi ciljevi "ambiciozni", ali ih nije konkretno naveo. "Temelje se na snagama i resursima koji su nam potrebni za odvraćanje i obranu, sukladno novim obrambenim planovima", rekao je jedan NATO dužnosnik.

Njemačka se 2021. obvezala osigurati deset brigada za NATO do 2030. godine. Trenutačno ih ima osam, a devetu postavlja u Litvi, s planom da bude operativna do 2027.

Ogroman izazov
No, osiguravanje dodatnih 40.000 aktivnih vojnika bit će ogroman izazov. Bundeswehru još uvijek nedostaje oko 20.000 vojnika u odnosu na cilj od 203.000 postavljen još 2018., pokazuju podaci Ministarstva obrane. Reuters je prošle godine objavio da bi NATO-u za provedbu novih obrambenih planova trebalo dodatnih 35 do 50 brigada te da bi Njemačka sama morala učetverostručiti svoje kapacitete protuzračne obrane.

 
Novi ciljevi, navode izvori, još ne uključuju eventualno povlačenje američkih snaga iz Europe – opciju koja zabrinjava europske saveznike jer se NATO-ova obrana snažno oslanja na američke resurse. Washington je najavio da će o tome razgovarati s partnerima kasnije ove godine. Trumpova administracija već je poručila Europljanima da SAD više ne može biti glavni jamac europske sigurnosti.

Tijekom Hladnog rata Njemačka je imala 500.000 vojnika i 800.000 pričuvnih snaga. Danas, uz Poljsku, nosi glavni teret kopnene obrane istočnog krila Saveza.

Cilj: 5 posto BDP-a za obranu i sigurnost
Zemlje članice znatno su povećale obrambenu potrošnju nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali Trump i dalje traži više te prijeti da SAD neće braniti one koji ne troše dovoljno. Na samitu u Haagu u lipnju, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pokušat će uvjeriti lidere da udvostruče dosadašnji cilj izdvajanja s 2 na 5 posto BDP-a – od čega bi 3,5 posto išlo izravno na obranu, a 1,5 posto na širu sigurnost.

Njemačka je, u povijesnom zaokretu, ublažila ustavno ograničenje zaduživanja kako bi mogla povećati obrambenu potrošnju i podržala Rutteov cilj od 5 posto. Njemački načelnik Glavnog stožera Carsten Breuer naredio je da Bundeswehr do 2029. bude potpuno opremljen, jer NATO očekuje da će Rusija do tada obnoviti svoju vojnu moć dovoljno da ponovno predstavlja prijetnju teritoriju Saveza, prenosi Index.