Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Financijska situacija u Republici Srpskoj poodavno nije bajna, a iz dana u dan postaje sve gora. 

Sve se pokušava sanirati preko unutarnjih zaduživanja (na međunarodna tržišta kapitala ne mogu ni izaći), nuđenje prirodnih bogatstava ovog entiteta bilo kome iz svijeta samo kako bi prikupili što više novca za krpa je proračunskih rupa te skupljim računima za žitelje. Tako je od 1. siječnja ove godine cijena električne energije 'skočila' za 7,9 posto, a zbog skupljih mrežarina isto bi se moglo dogoditi i od 1. siječnja 2026. 

Međutim, niti to nije dovoljno da se Elektroprivreda RS podigne iz minusa što samo po sebi govori o katastrofalnom vođenju tvrtke, a moguće i mnogo gorim stvarima. 

Kupovanje struje

- Elektroprivreda RS očekuje da će ovu godinu završiti sa minusom od oko 29 milijuna maraka zbog loše hidrološke situacije i povećanog uvoza struje, izjavio je ravnatelj ERS-a Luka Petrović. Ističe kako će proizvodnja struje u ERS-u biti drastično manja i iznosit će oko 4.500 gigavat-sati.

- Već smo kupili oko 13 posto struje na tržištu po skupim cijenama, a zbog razlike u nabavnim i prodajnim cijenama ERS će zabilježiti minus od oko 29 milijuna maraka što je usvojila i Vlada RS, rekao je Petrović. Navodi da se nedostajuća količina električne energije mora nabaviti na burzi po cijeni za 72 eura za ovu godinu, dok se žiteljima prodaje po cijeni 34 eura, a gospodarstvu po 75 eura.

- Kada imate dvije sušne godine zaredom, kao što je prošla i ova godina onda može doći do poremećaja novčanih tokova jer nije bilo izvoznih kapaciteta, pojasnio je Petrović. On je istakao kako je ERS posljednjih nekoliko godina prodavala prosječno od 100 do 200 milijuna maraka struje na vanjskom tržištu, a uvozila je oko 30 do 60 milijuna maraka struje.

- Ove godine to se promijenilo i imamo izbalansiran uvoz, odnosno negdje na nivou od 60 ili 70 milijuna eura ili oko tri puta povećane troškove za uvoz struje, rekao je Petrović.

Kreditna zaduženja

Što se tiče kreditnih zaduženja ERS-a, rekao je da su imali jedan kredit od 78 milijuna maraka koji su vratili i dodatnih 60 milijuna maraka koji su koristili za plaćanje nedostajuće struje. Potrebno je, kaže, pristupiti kratkoročnim i srednjoročnim mjerama u ERS-u.

Prema njegovim riječima, očekuje se i tematska sjednica Vlade o ERS-u za koju će predložiti da se održi u Ugljeviku iz koga trećine struje odlazi Slovencima.

Kolegij ravnatelja ERS-a zatražio je i dodatnu racionalizaciju svih troškova poslovanja u svim poduzećima iz tog sistema, te da se investicije koje doprinose većoj proizvodnji struje apostrofiraju, a ostale da se stave na stand by.

Petrović je podsjetio da su u toku dvije kapitalne investicije od kojih je prva Hidroelektrana 'Dabar' od koje je do sada realizirano 60 posto novca od investicije vrijedne 661 milijun maraka. Drugi projekt je, napomenuo je, izgradnja tri hidroelektrane Bistrica na kojima su aktivnosti u toku, a pojavila su se i neka klizišta što će biti predmet dodatnih financijskih konstrukcija.

Podsjetio je da je ERS prije dvije godine ostvarila rekordnu dobit od 146 milijuna maraka kada je bila dobra hidrološka situacija.