Njemačka autoindustrija ulazi u jedno od najtežih razdoblja u posljednjih nekoliko desetljeća. Industrija koja je godinama simbolizirala tehnološku snagu Europe sada se suočava s dubokom transformacijom koja bi do 2035. mogla izbrisati čak 225.000 radnih mjesta.

Novi izračuni njemačkog udruženja automobilske industrije VDA pokazuju da je tranzicija prema električnim vozilima puno bolnija nego što se ranije očekivalo. Posebno su pogođeni dobavljači i kompanije koje su desetljećima gradile poslovanje oko motora s unutarnjim izgaranjem.

Za Europu ovo više nije samo automobilska priča. Ovo je pitanje industrijske politike, konkurentnosti i budućnosti proizvodnje na kontinentu.

Njemačka autoindustrija gubi više radnih mjesta nego što se očekivalo
Prema najnovijim procjenama VDA-e, do 2035. moglo bi nestati ukupno 225.000 radnih mjesta u sektoru.

To je čak 35.000 više nego što su pokazivale ranije analize.

Predsjednica VDA-e Hildegard Müller upozorila je da se najveći pritisak osjeća među dobavljačima koji proizvode dijelove za benzinske i dizelske automobile.

Posebno zabrinjava podatak da je između 2019. i 2025. već izgubljeno oko 100.000 radnih mjesta, što znači da je u sljedećih deset godina ugroženo još oko 125.000.

Drugim riječima, njemačka autoindustrija već prolazi kroz duboku promjenu tržišta rada, a najteži dio tranzicije možda tek dolazi.

Električni automobili mijenjaju cijelu industrijsku strukturu
Razlog krize nije samo slabija prodaja ili cikličko usporavanje gospodarstva.

Problem je puno dublji.

Električni automobili imaju znatno manje mehanički složenih dijelova od vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. To znači da nestaje potreba za velikim dijelom komponenti koje su desetljećima bile temelj europske automobilske proizvodnje.

Pod najvećim pritiskom nalaze se:

proizvođači mjenjača
dobavljači ispušnih sustava
tvrtke povezane s proizvodnjom motora
proizvođači mehaničkih komponenti
dio metaloprerađivačke industrije
Upravo zato njemačka autoindustrija ne prolazi samo tehnološku transformaciju nego i potpunu reorganizaciju proizvodnog lanca.

Najveći problem imaju dobavljači
Veliki proizvođači automobila imaju kapital za ulaganje u baterije, softver i električnu mobilnost.

Dobavljači često nemaju taj luksuz.

Mnoge srednje velike njemačke kompanije desetljećima su bile specijalizirane za dijelove povezane s klasičnim motorima. Danas moraju pronaći potpuno novi poslovni model u industriji koja se ubrzano digitalizira i elektrificira.

To je posebno opasno za regije koje ovise o automobilskoj proizvodnji i industrijskim lancima dobavljača.

Zato analitičari upozoravaju da bi kriza kroz koju prolazi njemačka autoindustrija mogla imati puno šire posljedice od samog automobilskog sektora.

Kina dodatno povećava pritisak
Europski proizvođači istodobno se suočavaju i s rastućom konkurencijom iz Kine.

Kineske kompanije ubrzano povećavaju proizvodnju električnih vozila, imaju snažnu državnu podršku i agresivno ulaze na europsko tržište.

To dodatno smanjuje prostor njemačkim proizvođačima koji već trpe:

visoke troškove energije
skuplju radnu snagu
regulatorni pritisak
velika ulaganja u tranziciju
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje može li njemačka autoindustrija zadržati globalnu konkurentnost u novoj eri električne mobilnosti.

Europa ulazi u industrijski trenutak istine
Godinama se električna tranzicija predstavljala gotovo isključivo kao tehnološka i klimatska prilika.

Danas postaje jasno da ona ima i ozbiljnu socijalnu i industrijsku cijenu.

Problem nije samo broj izgubljenih radnih mjesta. Problem je što Europa riskira gubitak dijela proizvodne baze na kojoj je desetljećima gradila gospodarsku snagu.

Ako europska industrija izgubi velik dio proizvodnje komponenti, tehnologije i dobavljačkih lanaca, posljedice bi se mogle osjetiti mnogo šire:

slabiji industrijski rast
manji izvoz
pad investicija
rast nezaposlenosti u industrijskim regijama
veća ovisnost o uvozu tehnologije
Upravo zato tranzicija kroz koju prolazi njemačka autoindustrija postaje jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja Europe.

Posljedice bi mogle osjetiti i druge europske ekonomije
Njemačka autoindustrija nije izoliran sustav.

Tisuće kompanija diljem Europe povezane su s njemačkim proizvođačima kroz proizvodnju dijelova, logistiku, metalnu industriju i transport.

Ako se u Njemačkoj smanjuje proizvodnja i broj zaposlenih, posljedice bi se mogle preliti i na druge europske ekonomije koje ovise o automobilskom sektoru.

Posebno su izložene zemlje čiji su industrijski i izvozni lanci snažno povezani s njemačkim tržištem, bilo kroz proizvodnju komponenti, transport, outsourcing ili dobavljačke mreže.

Zbog toga kriza kroz koju prolazi njemačka autoindustrija postaje važno pitanje za cijelu europsku industriju, a ne samo za Njemačku.

Električna tranzicija više nije samo zelena priča
Najnovije brojke pokazuju da prijelaz na električna vozila nije samo pitanje ekologije i novih tehnologija.

To je proces koji mijenja:

tržište rada
strukturu industrije
geopolitičke odnose
investicijske prioritete
ekonomsku ravnotežu Europe
I upravo zato će način na koji se njemačka autoindustrija prilagodi sljedećih deset godina vjerojatno odrediti ne samo budućnost automobilskog sektora nego i industrijsku snagu Europe u cjelini, piše financa.