Njemačka ekonomija ponovno se našla u središtu energetske i industrijske neizvjesnosti. Samo nekoliko godina nakon što je rat u Ukrajini razotkrio koliko je europski gospodarski model ovisan o stabilnim cijenama energije, Berlin sada upozorava da bi sukob s Iranom mogao ozbiljno pogoditi rast već u drugom tromjesečju ove godine.

Poruke njemačkog Ministarstva gospodarstva pokazuju da tržišta više ne promatraju rat na Bliskom istoku samo kao geopolitički problem. Sve je jasnije da se posljedice sukoba počinju prelijevati izravno u europsku industriju, investicije i inflaciju.

Njemačka ekonomija ponovno ovisi o energiji više nego što je Europa očekivala
Najveći problem za Njemačku nije samo rast cijena nafte. Njemačka ekonomija desetljećima je građena na snažnoj industrijskoj proizvodnji, izvozu i relativno stabilnim troškovima energije. Upravo su sada sva tri temelja pod pritiskom.

Napetosti oko Hormuškog tjesnaca i poremećaji u globalnoj opskrbi energentima povećali su strah od novog energetskog šoka. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava da globalna ponuda nafte pada ispod potražnje, dok rat dodatno destabilizira transportne pravce i logistiku.

Za njemačke kompanije posljedice su vrlo konkretne:

rast troškova energije
skuplji transport i logistika
slabija profitabilnost izvoznika
jači inflacijski pritisci
odgađanje investicija zbog neizvjesnosti
To posebno pogađa industrijske sektore koji već dulje vrijeme posluju pod pritiskom visokih troškova i slabije globalne potražnje.

Berlin upozorava na posljedice energetskog udara
Situacija je dodatno osjetljiva jer njemačka ekonomija nije ušla u ovu krizu iz faze snažnog rasta. Naprotiv, Njemačka se već godinama pokušava izvući iz industrijske stagnacije.

Rast BDP-a u prvom kvartalu iznosio je samo 0,3 posto, a njemačko Ministarstvo gospodarstva sada očekuje osjetno slabije drugo tromjesečje upravo zbog posljedica rata i rasta cijena energije.

To je posebno zabrinjavajuće jer se Njemačka već suočava s nekoliko strukturnih problema:

slabljenjem konkurentnosti u odnosu na Kinu
visokim troškovima proizvodnje
usporavanjem izvoza
padom industrijske aktivnosti
manjkom radne snage i demografskim pritiscima
Novi energetski šok zato dolazi u trenutku kada njemačka ekonomija ima vrlo malo prostora za apsorpciju dodatnih troškova.

Inflacija ponovno postaje veliki europski problem
Posljednji podaci pokazuju da se pritisak već prelijeva kroz cijelo gospodarstvo. Njemačke veleprodajne cijene u travnju porasle su 6,3 posto, najviše u posljednje tri godine, dok energenti i naftni derivati ponovno bilježe snažan rast.

Istovremeno slabi poslovni sentiment među kompanijama, a raste i zabrinutost investitora zbog mogućeg novog vala inflacije.

To Europsku središnju banku dovodi u vrlo neugodnu poziciju.

S jedne strane europsko gospodarstvo usporava i treba niže kamatne stop kako bi se potaknule investicije i potrošnja. S druge strane rast cijena energije ponovno podiže inflacijske pritiske, što smanjuje prostor za monetarno popuštanje.

ECB-ov glavni ekonomist Philip Lane upozorio je da bi ratni energetski šok mogao zahtijevati dodatne monetarne mjere kako bi se inflacija držala pod kontrolom.

Za Njemačku to znači dodatni problem jer skuplji kapital posebno snažno pogađa industriju, nekretninski sektor i velike investicijske projekte.

Europa ponovno otkriva koliko je ranjiva
Ono što aktualnu situaciju čini posebno važnom jest činjenica da Europa ni nakon godina prilagodbe nije uspjela potpuno smanjiti svoju osjetljivost na globalne energetske poremećaje.

Nakon rata u Ukrajini europske vlade pokušale su diverzificirati izvore energije i stabilizirati industrijsku bazu. Međutim, aktualna kriza pokazuje da europsko gospodarstvo i dalje ostaje izrazito ranjivo na geopolitičke sukobe koje ne može kontrolirati.

Zato dio ekonomista upozorava da rat s Iranom za Njemačku nije samo kratkoročni problem, nego potencijalni početak nove faze europske industrijske slabosti.

Ako cijene energije ostanu visoke i tijekom druge polovice godine, Njemačka bi ponovno mogla postati simbol šireg europskog problema — gospodarstva koje pokušava ostati globalno konkurentno uz rastuće troškove, slabiji industrijski momentum i sve nestabilnije geopolitičko okruženje, piše financa.

U pozadini svega ostaje pitanje koje sada dominira europskim tržištima: može li Europa izdržati još jedan dugotrajni energetski šok bez ozbiljnijeg ulaska u stagnaciju ili recesiju?