Njemačka natprosječno mnogo izdvaja za javnu upravu, a ujedno troši najveći dio proračuna u Europi na socijalne programe. Nova studija Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) otkriva snažan rast socijalnih izdataka i naglašava izazove pred mirovinskim sustavom.

Njemačka najviše u Europi izdvaja za socijalne programe
Prema studiji IW-a, Njemačka čak 41% proračuna troši na socijalne potrebe. To uključuje mirovine, zdravstveno osiguranje, socijalnu pomoć i potpore nezaposlenima. Time je pretekla i skandinavske zemlje, koje se tradicionalno povezuje s visokim socijalnim izdvajanjima.

Gotovo polovica ukupnih socijalnih troškova odnosi se na pokrivanje mirovinskih obaveza. Ovi podaci objavljeni su u tjednu kada Bundestag raspravlja o važnoj mirovinskoj reformi, potaknutoj demografskim pritiscima i starenjem stanovništva.

Njemačka natprosječno mnogo izdvaja za javnu upravu
Studija pokazuje da Njemačka natprosječno mnogo izdvaja za javnu upravu – čak 11% proračuna. Riječ je o udjelu većem od prosjeka usporedivih europskih zemalja, uključujući Švicarsku, Austriju, Benelux i nordijske države.

Ovi troškovi ukazuju na velik administrativni aparat i rast javnih potreba. Istovremeno se naglašava potreba za učinkovitijom strukturom javnih službi.

Izazovi u obrazovnom sektoru
Unatoč visokom trošenju na administraciju, Njemačka malo izdvaja za obrazovanje – samo 9,3%. Time značajno zaostaje za državama poput Austrije, koje ulažu 13%, ili skandinavskim zemljama s udjelom od 12%.

Ovaj podatak otvara pitanje dugoročne konkurentnosti i spremnosti radne snage za digitalno i tehnološko doba.

Zdravstveni sektor među prioritetima
U segmentu zdravstva Njemačka stoji bolje. Zajedno sa zemljama Beneluxa, država ulaže 16% proračuna u zdravstveni sektor, što je među najvišim razinama u Europi. Ovo ulaganje potvrđuje važnost stabilnog zdravstvenog sustava za stariju populaciju, piše Poslovni dnevnik.

Njemačka mnogo ulaže, ali struktura potrošnje otkriva slabosti
Zaključno, Njemačka natprosječno mnogo izdvaja za javnu upravu i ostaje europski rekorder po socijalnim troškovima. No, niski udjeli ulaganja u obrazovanje i rastući mirovinski izdaci pokazuju da je struktura potrošnje daleko od idealne. Reforma socijalnog i mirovinskog sustava tako postaje nužan korak za održiv gospodarski razvoj.