Predsjednik Venezuele Nicolás Maduro ponudio je Sjedinjenim Državama pristup velikim zalihama nafte i drugih prirodnih bogatstava svoje zemlje u pokušaju da izbjegne sukob s Washingtonom.

Kako navodi New York Times, predstavnici dviju vlada mjesecima su održavali tajne razgovore, ali su pregovori propali prošlog tjedna kada je američka administracija odlučila prekinuti diplomatske kontakte s Caracasom, prenosi N1.
 
Prema izvorima upoznatima s pregovorima, Maduro je američkim kompanijama nudio dominantne udjele u postojećim i budućim projektima vezanim uz naftu i rudarstvo, povlaštene ugovore te preusmjeravanje izvoza sirove nafte s kineskog na američko tržište. Osim toga, Caracas bi ograničio suradnju s Kinom, Iranom i Rusijom na energetskom i rudarskom planu.

Odbija smjenu

 
Unatoč tim prijedlozima, administracija Donalda Trumpa odbila je sporazum, nazvavši Madurovu vladu "narkoterorističkim kartelom". Istodobno je ojačala vojnu prisutnost u Karibima i nastavila s napadima na brodove za koje tvrdi da prevoze drogu iz Venezuele.
 
U samoj američkoj vladi vladaju nesuglasice o pristupu Venezueli. Trumpov državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio zagovara tvrdi stav prema Caracasu i smatra Madura "bjeguncem od američke pravde". Diplomat Richard Grenell, koji je vodio komunikacijski kanal s Venezuelom, zasad je povučen iz procesa.

Madurovi najbliži suradnici nudili su Washingtonu ustupke koji bi značili napuštanje ekonomskog nacionalizma iz ere Huga Cháveza. No razgovori su zapeli na pitanju Madurovog ostanka na vlasti, budući da Caracas nije pristao raspravljati o mogućnosti njegove smjene.

 
Od dolaska na vlast 2013., Maduro je silom gušio prosvjede i uspio zadržati kontrolu unatoč međunarodnoj izolaciji. Lani je ponovno izabran na izborima koje su strani promatrači ocijenili kao neregularne.
 
Venezuela proizvodi manje nafte
 
Dok je Maduro pokušavao postići dogovor s Amerikom, oporbena čelnica María Corina Machado boravila je u Washingtonu, gdje je predstavila plan gospodarskog oporavka Venezuele. Istaknula je kako bi američke kompanije u demokratski obnovljenoj Venezueli mogle ostvariti dobit od čak 1,7 bilijuna dolara u idućih 15 godina.
 
"Maduro investitorima ne nudi stabilnost, već kontrolu - kontrolu održanu terorom", rekla je savjetnica Sary Levy. "Trumpova administracija jasno je poručila da neće nasjesti na takve ponude."

 
Norveški Nobelov odbor danas je objavio da je María Corina Machado dobitnica Nobelove nagrade za mir zbog "upornog zalaganja za demokratska prava venezuelanskog naroda".
 
Venezuela trenutačno proizvodi oko milijun barela nafte dnevno - tri puta manje nego početkom Chávezove ere. Većina izvoza završava u Kini, dok manji dio američka korporacija Chevron prodaje u SAD-u. Madurova vlada pokušava obnoviti odnose s Chevrnom i ConocoPhillipsom te im omogućiti veće udjele u eksploataciji.

Chevron je u srpnju dobio američku dozvolu za nastavak rada u Venezueli, a ovoga tjedna američko ministarstvo financija izdalo je novu licencu kojom se europskom Shellu dopušta povratak i iskorištavanje velikog plinskog polja Dragon.

 
Marco Rubio upozorio je da Washington "neće dopustiti da projekt Dragon donese znatnu korist Madurovu režimu". Stoga, Shell će umjesto izravnih uplata vladi sredstva usmjeravati u socijalne programe.
 
Sugovornici New York Timesa tvrde da je Maduro spreman smanjiti gospodarske veze s Moskvom i Pekingom jer vjeruje da je to cijena za izbjegavanje mogućeg američkog vojnog napada. Kao dio te strategije, Caracas je obustavio isporuke nafte Kubi, što je ondje izazvalo ozbiljne nestašice struje.