Četvrta međunarodna konferencija o financiranju za razvoj (FfD4), koja je nedavno održana u Sevilji, Španjolska, reafirmirala je kritičnu realnost: razvoj bez financiranja je težnja bez uzemljenja. 

S tim u svezi, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Ingrid Macdonald i veleposlanica  Španjolske u BiH María Molina Álvarez de Toledo u autorskom tekstu navode da trenutačni financijski jaz na globalnoj razini za Ciljeve održivog razvoja (SDG) iznosi više od četiri trilijuna američkih dolara godišnje, što predstavlja neugodan podsjetnik razmjera tog izazova,  kao i o hitnosti djelovanja. 

– U vremenima sve veće zategnutosti u međunarodnoj suradnji i preopterećenosti javnih resursa, razgovor o ovom nije nikad bio važniji. Za svijet je Agenda 2030 za održivi razvoj i dalje najbolji model transformacije društava, ekonomija i planeta. Ono što predstavlja izazov za zemlje poput BiH je mobilizacija resursa kako bi ova vizija postala zbilja. Da bi ju se ostvarilo, nužna je snažna suradnja s lokalnim akterima u svim sektorima u cilju osiguranja usklađenosti, inkluzivnosti i djelotvornosti tih napora, ukazuju autorice kolumne te napominju da su se u Sevilji okupili lideri iz javnog i privatnog sektora, predstavnici regulatornih tijela i institucija koje financiraju razvoj iz svih krajeva svijeta, kako bi se nanovo razmotrilo pitanje kako financijski sustavi mogu bolje poslužiti ljudima, planetu i napretku. Macdonald i De Toledo dodaju da to ne bi bila samo platforma za utvrđivanje financijskih jazova, već i poziv na djelovanje, tj. da se kapital mobilizira na nove načine, da se javna i privatna ulaganja uskladi s Ciljevima održivog razvoja te osnaže zemlje kako bi vodile svoje vlastite razvojne puteve. 

- Na globalnoj razini, ulaganja u infrastrukturu u zemljama u razvoju smanjena su za 35%, među ostalim i u ključnim oblastima, poput vode i sanitacije. Izravna strana ulaganja opala su drugu godinu uzastopno, a najmanje razvijene zemlje primile su manje od 2% izravnih stranih ulaganja na globalnoj razini. Oko 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama u kojim se troši više na servisiranje duga no na zdravstvo ili obrazovanje, ukazuju autorice teksta te iznijele podatak da države, prema procjenama, istodobno svake godine izgube između 500 i 600 milijardi USD zbog izbjegavanja poreza. Osim toga, iako je globalna efektivna stopa poreza na dobit opala s 28%, u 2000. godini, na oko 21% danas, javna potražnja za osnovnim uslugama se samo povećala. Prema procjenama, godišnji financijski jaz od 420 milijarde USD sprječava zemlje u razvoju postići i rodnu jednakost kako je zacrtano u Ciljevima održivog razvoja. 

- Pravično i progresivno oporezivanje, održivost duga i pravednije globalno upravljanje financijama moraju biti u srži agende financiranja za razvoj. Ti faktori oblikuju kapacitete zemlje ulagati u ključnu javnu infrastrukturu – škole, bolnice i drugo, što ne utječe samo na obrazovanje i zdravstvo, već i na široki spektar usluga koje su od vitalnog značaja za održivi razvoj, a što uključuje i klimatsku otpornost, ukazuju Macdonald i De Toledo.

Ulaganja BiH vezano za Ciljeve održivog razvoja 62% ispod prosjeka sličnih zemalja s višim srednjim prihodom

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH i veleposlanica Španjolske u BiH, nadalje, ukazuju da je, s velikom željom da pokrene promjene i suprotstavi se izazovima, BiH otišla na konferenciju u Sevilji s postignutim konkretnim napretkom i zajedničkom agendom. 

U sklopu priprema za konferenciju, UN je, u partnerstvu s vlastima BiH i Veleposlanstvom Španjolske, organizirao u Sarajevu okrugli stol na visokoj razini a na temu 'Financiranje razvoja u BiH' s svrhom da se utvrdi konkretne puteve za otključavanje ulaganja u razvojnim prioritetima. 

- Taj je događaj pokazao rastući konsenzus u pogledu agende za financiranje usmjerene ka budućnosti a temeljene na Ciljevima održivog razvoja, koju je podržao Okvir za financiranje Ciljeva održivog razvoja, prvog takve vrste u BiH. Odobren 2023. godine od strane Vijeća ministara BiH, taj okvir predstavlja prekretnicu: signalizira zajedničku posvećenost svih razina vlasti u zemlji za usklađivanje politika i financijskih sustava s dugoročnim razvojnim ciljevima i međunarodnim standardima, cijene Macdonald i De Toledo koje, pak, procjenjuju i da je izazov financiranja i nadalje težak. Kako navode, BiH trenutačno ulaže oko 1.545 USD po glavi stanovnika u trošenje vezano za Ciljeve održivog razvoja, što je 62% ispod prosjeka sličnih zemalja s višim srednjim prihodom. 

- Sa skromnom domaćom štednjom, ograničenim kreditima za privatni sektor i financijskim pejzažem kojim dominira javni sektor, zemlja riskira ne ispuniti sve svoje ambicije za 2030. godinu, izuzev ako se ne aktivira nove izvore financiranja i ostvari bolje targetiranje postojećih resursa. I dalje je neiskorišteno čak 3,4 milijarde BAM suficita bankovnih sredstava te, iako su tržišta kapitala i dalje u ranim fazama razvoja, postoji sve veći apetit za inovacijama. Kako bi se popunio financijski jaz, Okvir za financiranje Ciljeva održivog razvoja utvrdio je da BiH treba povećati kumulativna ulaganja s projiciranih 79,9 milijardi BAM na 86,1 milijardi do 2030. godine, ukazuje se u tekstu uz napomenu da Okvir za financiranje Ciljeva održivog razvoja pruža praktične odgovore: nove instrumente, poput zelenih i obveznica za SDG, ugovore o energetskom učinku putem kompanija za energetske usluge te najviše financijske strukture za pružanje podrške malim i srednjim poduzećima. 

Težište s planiranja prebaci na djelovanje

- Bitno je da se oba entiteta, i Republika Srpska i Federacija BiH, već kreću naprijed i pripremaju za iniciranje investicijskih fondova i obveznica za SDG, a studije izvodivosti se očekuje do kraja ovog ljeta. To predstavlja snažan signal političke volje i posvećenosti provedbi Okvira za financiranje Ciljeva održivog razvoja i sužavanju jaza u financiranju,  smatraju Macdonald i De Toledo koje ističu i da održivi razvoj nije samo globalni prioritet, već i temeljni kamen na putu zemlje ka članstvu u EU. Usvajanje nove Reformske agende, što bi osiguralo pristup sredstvima iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan, dodaju one, ima transformativni potencijal, čime se otvara pristup značajnim sredstvima i istovremeno postiže napredak u ključnim reformama. Gledajući u budućnost, autorice ukazuju na potrebu da se težište s planiranja prebaci na djelovanje. 

- Vrijeme je da se okvire pretoče u financiranje, a politike u napredak. Da bi se to postiglo, potrebni su upornost, snažna koordinacija i međusobno povjerenje. Međunarodne financijske institucije moraju s većom namjerom izvršiti usklađivanje s financijskim strategijama koje vodi BiH. Donatori i bilateralni partneri moraju pronaći nove načine kako umanjiti rizike za investicijska okruženja dok vlasti moraju nastaviti postizati napredak u reformi javnih financija, napose u svezi programski temeljenog budžetiranja i rodno-odgovornog financiranja. Jednako je važno poticanje ambijenta za jačanje privatnog sektora kroz jasnije propise, snažniju financijsku infrastrukturu i pravičnu konkurenciju, kako bi privatni kapital mogao ostvariti svoju punu ulogu u održivom razvoju, poručuju Macdonald i De Toledo i, uz napomenu da je BiH krenula tim putem, zaključuju da je vrijeme da se uzme zamah, produbi partnerstva i ostvari rezultate.