Govoreći o izlaznosti birača od 42,2%, ukazao je na potrebu razlikovanja ukupnog broja registriranih birača od broja građana koji stvarno žive u BiH, tj. na činjenicu da su na Središnjem biračkom spisku i bh. građani koji žive izvan zemlje. 

Izborni dan u BiH protekao je u demokratskom ozračju, bez nepravilnosti koje bi, prema procjeni Koalicije za slobodne i poštene izbore ;Pod lupom mogle utjecati na konačne rezultate izbora. Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora te nevladine organizacije, ocijenio je za BHRT da je uvođenje novih izbornih tehnologija značajno smanjilo mogućnost zlouporaba i otvorilo prostor za vraćanje povjerenja u izborni proces.
Uz opasku da jest bilo pojedinačnih nepravilnosti, no da one, prema dosadašnjim informacijama, nisu utjecale na konačne rezultate, Šehić je za BHRT kao osobito bitno istaknuo to da su nove izborne tehnologije omogućile dodatnu kontrolu procesa glasovanja i brojanja glasova.
- Ove tehnologije su spriječile brojne nepravilnosti koje su ranije bile masovne. Ovo je početak vraćanja povjerenja u sam izborni proces, njegov kredibilitet i integritet, cijeni Šehić te ilustrira da ovoga puta nitko nije mogao falsificirati izbornu volju građana-birača, poništavati važeće glasačke listiće, nije se moglo ostvariti da jedan birač glasuje više puta, da se zlorabi neiskorištene glasačke listiće ili daje preferencije svom političkom favoritu… 

Nakon borbe za poštene izbore, potrebno osigurati i njihovu slobodu
No, Šehić, koji je i bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, upozorava da tehnička zaštita izbornog procesa nije dostatna.
Kako poručuje, nakon borbe za poštene izbore, potrebno je osigurati i njihovu slobodu. Sugovornik BHRT-a kao problem navodi pritiske, ucjene i kupovinu birača, ali i praksu koju opisuje kao stvaranje sigurnih glasova
- Političke stranke su postale zavodi za zapošljavanje: ako imate njihovu člansku kartu, vi ili netko vama blizak možete računati na neki posao, a upravo su to oni birači koji moraju vratiti uslugu kroz glas koji će dati dotičnom političkom subjekti, tvrdi Šehić, prema čijim riječima upravo takav pritisak može utjecati na slobodu birača odlučiti kome dati svoj glas. Njegovo je mišljenje i da postoji kritična masa ljudi koji žele da se izborni proces stvarno dovede u tu ravan, da to istinski bude upražnjavanje demokracije, da građani izraze svoju volju.
Govoreći o izlaznosti birača od 42,2%, ukazao je na potrebu razlikovanja ukupnog broja registriranih birača od broja građana koji stvarno žive u BiH, tj. na činjenicu da su na Središnjem biračkom spisku i bh. građani koji žive izvan zemlje.
Komentirajući rezultate izbora, Šehić je rekao da oni, prema njegovu mišljenju, pokazuju određene promjene u odnosu birača prema političkim strankama te je izdvojio potrebu da se mladima pruži više prostora u političkom životu. Stava je i da bi žene trebale biti zastupljenije u politici, da političko djelovanje ne bi trebalo biti ograničeno na interese pojedinih prostora već da se cijela BiH ravnomjerno ekonomski razvija, dok bi političari više pozornosti u svom djelovanju trebali posvetiti pojedincu jer, kako je zaključio, kada je dobro pojedincu, dobro je i kolektivitetima.