PETNAESTOGODIŠNJI učenici u Europskoj uniji pokazuju nedovoljno dobre rezultate u sva tri ključna područja i sve više zaostaju za ostalim razvijenim gospodarstvima, pokazuje EU-ova analiza rezultata testiranja PISA za prošlu godinu. "EU-ovi nalazi pokazuju da učenici postižu nedovoljno dobre rezultate u sva tri ključna područja: 33,9 posto u matematici, 31,3 posto u čitanju i 25,9 posto u prirodoslovlju", navodi komisija koja je danas objavila rezultate analize.

Rezultati OECD-ova Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika (PISA) objavljeni su 8. rujna. Ti rezultati pokazuju da jedan od tri učenika u EU-u postiže nedovoljno dobre rezultate u čitanju ili matematici, a jedan od četiri u prirodoslovnoj pismenosti.

Izvrsnost također opada. Udio najuspješnijih učenika u EU 2025. iznosi 4,8 posto u čitanju, 6,4 posto u prirodoslovlju i 6,8 posto u matematici, što je znatno ispod cilja EU-a za 2030. godinu od najmanje 12 posto u svakom području.

Problem je i neravnopravnost učenika
Nijedna država članica EU-a nije dostigla taj cilj u čitanju i prirodoslovlju, dok su ga u matematici dostigle svega dvije, Estonija i Poljska. To znači da se EU sve više udaljava od svojeg cilja smanjenja nezadovoljavajućih obrazovnih rezultata na manje od 15 posto za svako područje do 2030. godine, navodi komisija.

Manje od jednog od deset učenika postiže najbolje rezultate u bilo kojem od tih područja. Čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost u EU-u znatno su se smanjile od 2015. godine te EU i dalje zaostaje za drugim naprednim gospodarstvima.

Rezultati pokazuju i velike izazove povezane s ravnopravnošću. Učenici u nepovoljnom položaju imaju oko četiri puta veću vjerojatnost da će postići slabe rezultate u prirodoslovlju od učenika u povoljnom položaju, dok je vjerojatnost da će učenici u povoljnom položaju biti među najuspješnijima oko osam puta veća.

Najbolje rezultate ostvarili su učenici gimnazija
U analizi se kao razlozi za slabije rezultate učenika navode digitalno ometanje, nekritičko korištenje umjetne inteligencije, smanjena angažiranost roditelja i stalni nedostatak učitelja.

 
U prirodoslovnoj pismenosti hrvatski učenici ostvarili su 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a, čime je Hrvatska zauzela 33. mjesto među 91 zemljom. Oko 25 posto hrvatskih učenika nije dosegnulo osnovnu razinu, a na najvišim razinama je oko pet posto učenika.

U odnosu na PISA-u 2022. udio učenika ispod osnovne razine povećan je za oko tri postotna boda. Djevojčice su bile uspješnije od dječaka za 20 bodova, a najbolje rezultate ostvarili su učenici gimnazijskih programa i učenici iz Zagreba.

Na najvišim razinama bilo je samo tri posto učenika
U čitalačkoj pismenosti hrvatski učenici ostvarili su 453 boda, dok prosjek OECD-a iznosi 461 bod, što je Hrvatsku smjestilo na 29. mjesto. Od 2015. do 2025. rezultat je pao za 33 boda, dok osnovnu razinu nije dosegnulo oko 32 posto učenika.

Na najvišim razinama bilo je samo tri posto učenika. Posebno je velika razlika među spolovima: osnovnu razinu nije dosegnulo 42 posto dječaka i 21 posto djevojčica, a djevojčice su ostvarile 47 bodova više od dječaka.

U matematičkoj pismenosti Hrvatska je ostvarila 455 bodova, osam manje od prosjeka OECD-a, i zauzela 36. mjesto. Oko 36 posto učenika nije dosegnulo osnovnu razinu, što je povećanje za oko tri postotna boda u odnosu na 2022. godinu. Na najvišim razinama je oko pet posto učenika, a između djevojčica i dječaka nema statistički značajne razlike.