Cijene kruha u Hrvatskoj u posljednje su se četiri godine povećale za 60 posto. Da ova osnovna namirnica ne bi bila još veći udarac za džep građana Vlada je ograničila cijene kruha i peciva, no unatoč tome pekarska industrija bilježi sve veću zaradu.

Prihodi su im lani iznosili milijardu eura, što je povećanje za 9,5 posto u odnosu na godinu prije. I dok ih sindikati optužuju da do zarade dolaze nauštrb radnika, pekari tvrde da je tajna uspjeha u povećanoj potražnji i promjeni trendova u prehrani.

Pala potrošnja kruha, ali smo i dalje pri vrhu u Europi

Kada je riječ o potrošnji kruha po stanovniku, Hrvatska je od 2015. do danas pala sa 60 na 42 kilograma, no s tim brojem i dalje smo pri vrhu u Europi. Zdravstvenoj slici i dobroj liniji građana ne ide u prilog ni činjenica da se više od kruha jedu bureci, pizze, kroasani i kolači.

- Promijenile su se navike ljudi, vidimo da su pekare nekakav moderni streetfood u Hrvatskoj i to zapravo pokazuje i proizvodnja. Vidimo da je proizvodnja kruha u prošloj godini neznatno, ali 0,4 posto manja, nego godinu prije dok imamo porast proizvodnje i slatkih i slanih pekarskih proizvoda, gotovo dadesetak posto je veća proizvodnja slatkih pekarskih proizvoda, izjavila je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Lani se čak i uvezlo deset posto više pekarskih proizvoda vrijednih gotovo 350 milijuna eura. Stručnjaci smatraju da se uvoz ne može izbjeći.

- Naša industrija je u mogućnosti proizvesti sve vrste pekarskih proizvoda, ali ono što je istina da u EU ima danas proizvođača koji proizvode po vrlo niskim cijenama kvalitetne proizvode kojima je nemoguće konkurirati jer se bave proizvodnjom jednog ili dva proizvoda velikih količina tako da te proizvode gotovo cijela Europa nabavlja od par proizvođača, kazala je Zvjezdana Blažić, savjetnica u prehrambenoj industriji.

Zarada pekara preko leđa radnika?

Sindikati ističu da čim se cijena nekog energenta promijeni i za cent, odmah rastu cijene kruha i pekarskih proizvoda. Što se tiče zarade pekara, uvjereni su da se ostvaruje preko leđa radnika.

- Ni jedna radnica koja radi u tim pekarskim trgovinama ne zna za veću plaću od minimalne, a sad a kada gledamo da u tim pekarnicama gotovo više nema hrvatskih radnica ili radnica, da su to sve strani radnici, onda si možemo zamisliti koliki profit si ostvaruju pekarnicama nauštrb cijene rada radnika i to je apsolutno nedopustivo, rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

U Žitozajednici ističu da iz dobiti moraju izdvojiti na proširenje asortimana, ulaganje u nova znanja i tehnologije, ali da vode računa i o plaćama.

- U odnosu na prosjek Hrvatske one jesu nešto manje, međutim one su rasle, baš u tom sektoru u odnosu na prošlu godinu. Kada se gleda u podatke financijske pekara, onda se vidi da su zapravo trošak energije i trošak sirovina stabilni u posljednjem razdoblju dok su troškovi radne snage rasli i to puno brže nego što su rasli prihodi, navela je Barišić.

Iako zvuči pomalo nevjerojatno, najmanji utjecaj na formiranje cijena pekarskih proizvoda ima pšenica, sirovina od koje sve počinje. Njezina cijena stagnira već tri godine.