PRAG  - Dvojica planinara hodajući jugozapadnim padinama brda Zvičina u istočnoj Češkoj naišla su na pravo skriveno blago. U dvije metalne kutije, zakopane unutar kamenog humka, pronašli su dvije metalne kutije s gotovo sedam kilograma dragocjenosti – uključujući oko četiri kilograma zlatnih kovanica koje vode u Kraljevinu Jugoslaviju.
Planinari su u dvije metalne kutije pronašli gotovo sedam kilograma dragocjenosti – uključujući oko četiri kilograma zlatnih kovanica, prenosi Jutarnji list.

Prva kutija sadržavala je 598 pažljivo složenih zlatnika, dok su u drugoj pronađeni predmeti od žutog metala: narukvice, češalj, lanac, torbica i pudrijera.

Blago koje bi prema nekim teorijama moglo baciti novo svjetlo na mračna poglavlja europske povijesti preuzeo je Muzej istočne Češke u Hradcu Králové, koji je putem društvenih mreža i izvijestio o tom velikom otkriću.

Prema riječima Miroslava Nováka, voditelja arheološkog odjela Muzeja, riječ je o jedinstvenom nalazu.

"Pohranjivanje vrijednih predmeta u zemlju u obliku blaga, takozvanih depoa, uobičajena je praksa još od prapovijesti. Isprva su češći bili oni religijski, kasnije se uglavnom radilo o imovini pohranjenoj u neizvjesnim vremenima s namjerom da se po nju kasnije vrati. Ovaj nalaz ističe se prvenstveno zbog neobično velike težine plemenitog metala", naglasio je voditelj Muzeja. 

"U slučaju kovanica, zbirka se ne može procijeniti kao obična valuta tog razdoblja, već prvenstveno kao blago plemenitog metala" smatra numizmatičar Muzeja istočne Češke u Hradec Králové, Vojtěch Brádle.

Dodao je kako je blago ležalo skriveno u zemlji nešto više od stotinu godina te da su kovanice kovane na području bivše Jugoslavije tijekom 1920-ih i 1930-ih.

Blago je ležalo skriveno u zemlji najviše nešto više od stotinu godina. Prema datumima kovanja, sadrži kovanice iz godina od 1808. do 1915. U ovom konkretnom slučaju, međutim, godina 1915. nije odlučujuća za određivanje vremena kada je depo nastao. Razlog je prisutnost nekoliko komada s minijaturnim oznakama, tzv. kontramarkama, koje su mogle biti osigurane tek nakon Prvog svjetskog rata.

Kovanice su kovane na području bivše Jugoslavije tijekom 1920-ih i 1930-ih. Sveukupno se može reći da je u okviru domaćih nalaza ovo vrlo specifična zbirka u pogledu svog sastava, jer većinu čine kovanice francuskog podrijetla, a uz kovanice Austro-Ugarske uključuje i belgijske te osmanske kovanice u većim količinama. Njemački i čehoslovački novčići potpuno nedostaju.

Posebno intrigira porijeklo dijela zlatnika. Naime, među kovanicama iz perioda Austro-Ugarske nalaze se i one s oznakama koje ukazuju na to da su bile namijenjene za tržišta Srbije i Bosne i Hercegovine. Spekulira se da je iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije.

Vrijednost pronađenog blaga mogla bi premašiti 7,5 milijuna čeških kruna, ali prava vrijednost možda se krije u njegovom porijeklu i povijesnom kontekstu.

 Stručnjaci u Muzeju istočne Češke još uvijek pokušavaju dokučiti okolnosti koje su dovele do zakopavanja blaga na ovoj lokaciji. Kako je rekao numizmatičar Vojćeh Bradle novčići potječu iz Srbije i BiH, ali kako su stigli do Češke ostaje nepoznanica.

Nekoliko je teorija: od one da su ih sakrili češki građani koji su bežali od nacističke okupacije poslije 1938. godine, do pretpostavke da su blago mogli sakriti Nijemci očekujući protjerivanje nakon Drugog svjetskog rata. Nije isključena niti teorija koja ukazuje na komunističke monetarne reforme iz 1953. godine kao potencijalni katalizator za skrivanje.