Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji prošlog tjedna pokrenuo je niz burnih reakcija diljem Balkana. Zelenskij se u Beogradu prvi put sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a potom je izjavio da Ukrajina neće priznati neovisnost Kosova, što je dodatno zaoštrilo situaciju u regiji, piše Politico.

Reakcije iz Prištine i Beograda
Odgovor s Kosova stigao je gotovo odmah. S glavne prometnice u Prištini uklonjen je veliki plavo-žuti transparent s natpisom "Free Ukraine", postavljen još 2022. godine. Gradonačelnik Përparim Rama poručio je da suosjeća s "narodima koji se suočavaju s ratom, nasiljem i progonom", ali je dodao da "poštovanje mora biti uzajamno".

Nakon posjeta, Vučić je zaprijetio da će Srbija fizički preusmjeriti tok rijeke Ibar kao odgovor na rušenje kuća u srpskom vlasništvu na obali akumulacijskog jezera na Kosovu. Takav potez isušio bi jezero koje opskrbljuje vodom veći dio Kosova i služi za hlađenje njegove najveće elektrane.

U međuvremenu su na društvenoj mreži X javno polemizirali srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić i albanski premijer Edi Rama. Rama je optužio Srbiju da živi u "političkom balonu" i negira činjenicu da je "Srbija davno izgubila Kosovo".

Neovisnost Kosova
Kosovo, s većinskim albanskim stanovništvom, veći dio 20. stoljeća bilo je južna pokrajina Srbije. Nakon desetljeća represije, koja je ukinula široka politička prava iz vremena Jugoslavije, 1998. i 1999. izbio je oružani sukob. Tromjesečna NATO-ova vojna intervencija potisnula je srbijanske snage, a Kosovo je stavljeno pod upravu Ujedinjenih naroda.

Neovisnost je proglašena 2008. godine i do danas ju je priznalo više od 100 država, uključujući SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i 22 od 27 članica Europske unije. Kosovo je i potencijalni kandidat za članstvo u EU, a zahtjev je podnijelo u prosincu 2022. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin često koristi status Kosova kao argument za opravdanje invazije na Gruziju 2008. i aneksije Krima 2014. Kosovski ministar vanjskih poslova Glauk Konjufca izjavio je da je "sa žaljenjem" primio na znanje stavove Zelenskog. Dodao je kako takva retorika podsjeća na "pokušaje Rusije da se poziva na Kosovo kao presedan".

Što je u pozadini?
Postavlja se pitanje zašto se ukrajinski čelnik uopće odlučio baviti složenim balkanskim odnosima. Odgovor se vjerojatno krije u naoružanju. Srbija, naime, i dalje proizvodi znatne količine streljiva sovjetskog kalibra, koje Kijev ne može nabaviti od zapadnih saveznika jer oni koriste NATO standarde.

Ukrajinska vojska još uvijek se uvelike oslanja na teške haubice i tenkove iz sovjetske ere, ključne za borbe u Donbasu. Unatoč svojem proruskom stavu, Vučić je, čini se, voljan diskretno isporučivati to streljivo Kijevu.

"Ukrajina je u poziciji u kojoj se ne može baviti ničim osim svojim najhitnijim potrebama, a Vučić joj je trenutno važniji", pojasnio je Florian Bieber, voditelj Centra za jugoistočnoeuropske studije na Sveučilištu u Grazu.

Vučićev manevar prema Bruxellesu
Vučićevo približavanje Zelenskom moglo bi biti i pokušaj da ublaži kritike iz Bruxellesa. Čelnici Europske unije osudili su nedavno nasilje tijekom prosvjeda protiv vlasti u Srbiji i upozorili na "urušavanje demokratskih standarda".

"On se nada da će u nadolazećim mjesecima dobivati manje kritika zbog svojih bliskih, ili barem simbolički bliskijih veza sa Zelenskim. Vučić to radi kako bi ojačao svoju poziciju pred EU uoči mogućih izbora u zemlji", smatra Bieber. Pobornici kosovske neovisnosti dugo su je predstavljali kao jedinstven slučaj, a ne kao model za druge.

Ipak, okolnosti odvajanja od Srbije i dalje su predmet sporenja, osobito među članicama EU poput Španjolske i Cipra, koje se suočavaju s vlastitim separatističkim pokretima i odbijaju priznati Kosovo. "Ovisno o tome koju stranu u ovom sporu podržavate, imat ćete i drugačije mišljenje o tome što neovisnost Kosova znači za druge sukobe i teritorijalne sporove diljem svijeta", zaključio je Bieber, piše index.