Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ odgovorio je na priopćenje Vlade Hercegovačko-neretvanske županije o aktualnom štrajku, odbacujući Vladine tvrdnje i poručujući kako se štrajk nastavlja. Iz Sindikata tvrde kako je jedan od temeljnih problema u odnosima s Vladom neuvažavanje specifičnosti poslova koje obavljaju zaposlenici u pravosudnim institucijama. 

Smatraju da Vlada te poslove pokušava izjednačiti s poslovima u drugim tijelima županijske uprave, iako, kako navode, odgovornost i posljedice eventualnih pogrešaka nisu usporedive. Kao jedan od primjera navode sudske pisarnice, koje je Vlada, prema tvrdnjama Sindikata, uspoređivala s protokolima u drugim institucijama. 

Iz Sindikata pojašnjavaju kako zaposlenici sudskih pisarnica rade s dokumentima čija obrada može izravno utjecati na sudske rokove, zakonske postupke i ostvarivanje prava stranaka. Zaposlenici se pritom koriste CMS sustavom za upravljanje predmetima, a vrsta predmeta određuje se na temelju pravne prirode akta, vrijednosti spora i propisa koji uređuju određeni postupak. 

Sindikat navodi i kako dio dokumentacije s kojom se svakodnevno radi nosi oznake tajnosti, među kojima su dokumenti povezani s istragama, predmetima maloljetnika ili mjerama pritvora. Prema njihovim tvrdnjama, kroz pisarnice na tjednoj razini prolazi približno dvije tisuće akata. 

'Razlika između naših pisarnica i protokola u ministarstvima leži u pravnoj prirodi dokumenata koje obrađuju, stupnju formalnosti i posljedicama pogrešaka u postupanju', poručili su iz Sindikata.

Sindikat osporava i predstavljanje određenih prava zaposlenika kao dijela nove ponude Vlade. Posebno izdvajaju sudske izvrši

telje, za koje navode da dodatak na plaću od 20 posto ostvaruju već gotovo tri godine. 'S pravom pitamo Vladu: što ste to novo ponudili sudskim izvršiteljima?', naveli su. U odgovoru Vladi Sindikat posebno ističe i značaj zemljišnoknjižnih ureda i sudskog registra. Podsjećaju kako zemljišnoknjižni uredi vode javne registre nekretnina i stvarnih prava, donose rješenja o upisu vlasništva i tereta te provode pravomoćne odluke sudova, javnih bilježnika i drugih nadležnih tijela.

Za sudski registar navode kako njegov zastoj ima izravne posljedice na gospodarstvo jer bez njegova rada nije moguće provesti niz postupaka vezanih uz osnivanje i poslovanje tvrtki, od registracije novih poslovnih subjekata do promjene direktora ili podataka o računima.

Sindikat je reagirao i na Vladine navode o mogućim opstrukcijama unutar sindikalne organizacije, tvrdeći kako odluke ne donose pojedinci nego članstvo. 'Nitko ništa ne opstruira', navode iz Sindikata, dodajući kako predstavnici organizacije provode odluke koje donesu članovi. Pokušaje različitog tretiranja pojedinih kategorija zaposlenika smatraju pokušajem podjele radnika, uz tvrdnju kako je takav pristup postigao suprotan učinak i dodatno ujedinio članstvo.

Posebno odbacuju mogućnost povezivanja aktualnog štrajka s izbornim razdobljem. Sindikat navodi kako je odluka o štrajku donesena još 30. prosinca 2024., dok je sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka, prema njihovim navodima, zaključen tek 1. srpnja 2026. Zbog toga tvrdnje o predizbornom karakteru štrajka smatraju neutemeljenima. 

'Naš štrajk nije politička igra niti predizborna ucjena', poručuju iz Sindikata, tvrdeći da je aktualna situacija rezultat dugotrajnog izostanka dogovora s Vladom.

Sindikat odbacuje i tvrdnje prema kojima štrajk zaposlenika pravosuđa negativno utječe na žitelje, gospodarstvo i realizaciju važnih projekata. Prema njihovom stajalištu, odgovornost za smanjenu dostupnost pojedinih usluga i otežano funkcioniranje sustava snosi Vlada jer, kako tvrde, nije ponudila sustavno rješenje za zahtjeve zaposlenika.

Osvrnuli su se i na Vladino pozivanje na realni sektor i činjenicu da se plaće proračunskih korisnika financiraju iz javnih prihoda. Iz Sindikata odgovaraju kako upravo gospodarstvenicima i žiteljima treba učinkovito i stabilno pravosuđe, za koje smatraju da se ne može osigurati bez odgovarajućeg materijalnog položaja zaposlenika.

Najave Vlade o poduzimanju raspoloživih mjera kojima bi se štrajk zaustavio Sindikat tumači kao pritisak na sindikalno djelovanje. Poručuju kako će koristiti pravna i sindikalna sredstva za zaštitu svojih članova. 

'Ponuda Vlade je odbijena s razlogom. Štrajk se nastavlja', zaključili su iz Sindikata.

Pozvali su Vladu HNŽ da nastavi pregovore i iznese ponudu koja bi, prema njihovu zahtjevu, obuhvatila sve zaposlenike u pravosuđu te uzela u obzir specifičnosti i odgovornost pojedinih radnih mjesta.