U Mostaru je u utorak, u organizaciji Agencije lokalne demokracije (LDA) Mostar, održana završna konferencija projekta 'ŽENA' pod nazivom 'Žene, odluke i lokalna zajednica - Od sudjelovanja do utjecaja', posvećena sudjelovanju žena u procesima donošenja odluka i mogućnostima za njihov veći utjecaj na lokalnoj razini, koja je okupila žene iz lokalnih zajednica, predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva.

Koordinatorica projekata LDA Mostar Adla Dizdar Hodžić podsjetila je da je projekt 'ŽENA' podrazumijevao opsežan rad na terenu u kontekstu poticanja žena na ekonomsko sudjelovanje, napredak i afirmaciju u lokalnim zajednicama.

 - U šest sredina u Hercegovini -  Mostaru, Stocu, Grudama, Ljubuškom, Posušju i Širokom Brijegu, radili smo na jačanju kapaciteta žena u smislu njihova sudjelovanja kao građanki u procesima donošenja odluka, ali, s druge strane, i na njihovom ekonomskom osnaživanju i povezivanju s institucijama i onima koji donose odluke, navela je Dizdar Hodžić i pojasnila da je program projekta uključivao i set radionica koje su bile otvorene za širu javnost, a koje su se odnosile na financijsku i informatičku pismenost i građansko sudjelovanje općenito. 

- Ono što stalno nastojimo jest pojasniti građanima i reći im da moraju sudjelovati u procesima donošenja odluka, da je vlast ta koja ih mora uključiti u takve procese, jer se, zapravo, radi o upravljanju novcem i onim što se tiče svih građana, riječi su koordinatorice projekata LDA Mostar, koja je ocijenila i da je projekt u većini sredina dobio željenu pozornost, s tim da je u pojedinim sredinama interes bio nešto manji, što, možda, ukazuje na izostanak navike sudjelovati u projektima tog tipa.

U projekt je, kao segment ekonomskog osnaživanja žena, uklopljen i obilazak Hercegovačke kuće u Trebinju, odabrane kao primjer dobre prakse. - Ono što se iz tog posjeta izrodilo jest da su žene Mostara i Stoca zajedno istupile ka Turističkoj zajednici HNŽ-a sa zahtjevom  podržati njihove odlaske na sajmove i početi otkupljivati njihove proizvode i slično, kazala je, nadalje, Dizdar Hodžić te dodala da u okviru projekta pokrenuta inicijativa za uspostavu udruge koja bi se bavila osobama treće životne dobi, kao i da je uspostavljena suradnja sudionica iz različitih sredina, konkretno između Ljubuškog i Stoca. 

O rodno odgovornom budžetiranju

U drugom dijelu konferencije predstavljen je projekt 'Rodno odgovorno budžetiranje: od papira do prakse', cilj kojeg je bio provjeriti koliko je Proračun Grada Mostara rodno odgovoran. 

- Htjeli smo se uvjeriti koliko se postojeće mehanizme koristi i koliko su zaista u službi korisnika. Došli smo do zaključka da se Proračun povećava, ali da se neke stavke koje se tiču života građana umanjuje, primjerice subvencije za privatne vrtiće. Naša je preporuka da se, bez obzira kolika se sredstva planira, njih mora planirati za 12 mjeseci. Ne može se dogoditi da nakon 6 mjeseci izvršenja nedostaje tih sredstava, ukazala je Dizdar Hodžić te najavila da će LDA svoje preporuke u tom kontekstu iznijeti na Gradskom vijeću Grada Mostara. 

Pozitivna iskustva sa korisnicama obuka i sustava 

Predsjednica udruženja 'Orhideja' iz Stoca Minva Hasić je, iskazavši zadovoljstvo suradnjom s LDA, precizirala da im je prvenstveno bilo bitno stvoriti siguran prostor za žene u kojem će one moći iznijeti svoje probleme, bez predrasuda i osuđivanja. A iz tih naših sastanaka i druženja proistekla je zamisao o ponovnoj uspostavi Povjerenstva za ravnopravnost spolova pri Gradskom vijeću Grada Stoca, koje je djelovalo u svega dva mandata, dodala je Hasić te iskazala očekivanje da će se, u slučaju da inicijativu usvoji Gradsko vijeće, više brinuti za ženska pitanja u tom gradu, od zdravstvene zaštite, socijalnih pitanja, ekonomskog osnaživanja žena i prevencije nasilja nad ženama.

Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, je, kao jedan od panelista konferencije, govorio o održivosti poslovnih projekata koje su pokrenule žene.

- Prema svim statističkim pokazateljima, više od 70% ukupnih korisnika obuka i sustava podrške LiNK-a su žene iz cijele BiH, tako da imamo iskustvo i već uhodane pakete pomoći. A nije dovoljno ženi samo dodijeliti grant i očekivati da ona odjednom spozna što je to biznis i kako ga razviti, naglasio je Majić, prema čijim su riječima žene spremne razvijati poslovnu ideju, ali im trebaju dvije do tri godine podrške. Ukazao je i da se u zapadnom svijetu toj problematici prilazi na bolji način, jer se, u slučaju da biznis ne uspije, jednostavno pređe na drugu ideju. 

– Općenito, imamo jako pozitivna iskustva sa ženama, jer su uporne i u poslovne ideje uključuju sve članove obitelji, zaključio je Majić.

Istodobno s konferencijom, održan i mali sajam ženskog poduzetništva 'Žene stvaraju', na kojem su one predstavile svoje proizvode i rad.