Predstavljena analiza industrije videoigara u Bosni i Hercegovini

13 Lis 2023


Predstavljena analiza industrije videoigara u Bosni i Hercegovini

 Inovacioni centar Banja Luka (ICBL) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u Banjoj Luci predstavili su studiju pod nazivom "Analiza industrije videoigara u Bosni i Hercegovini - prepreke i mogućnosti". Studija pruža sveobuhvatan uvid u trenutno stanje i potencijal razvoja domaće industrije videoigara, te nudi konkretne preporuke za stvaranje preduvjeta za neometan rast ovog potencijalno značajnog ekonomskog sektora.

Zamjenik menadžera projekta "Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSme" i viši savjetnik iz GIZ-a  Donald Prohaska naglasio značaj industrije videoigara čija se vrijednost u globalnim razmjerama procjenjuje na 217 milijardi dolara, uz očekivan značajan rast prihoda i u narednom periodu, koji bi do 2030. godine trebao biti skoro utrostručen i iznositi 584 milijardi američkih dolara.

- U sklopu projekta, zajedno sa našim partnerima, okupljenim oko digitalnih inovacionih hubova, radit ćemo i na promociji i podršci procesu gamifikacije, odnosno razvoju usluga poslovne podrške namijenjenih malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini, a koje će se bazirati na principima i tehnologijama razvijenim u industriji videoigara, kako bi se unaprijedilo njihovo korištenje i osigurao prenos tehnologija razvijenih u ovoj branši u tzv. procesnu, odnosno prerađivačku industriju - rekao je.

Na dobro posjećenoj prezentaciji, profesorica Belma Ramić-Brkić i viši asistent Bojan Mijatović sa Univerziteta SSST, Fakulteta za dizajn i razvoj videoigara, predstavili su rezultate studije. Za vrijeme prezentacije moglo se čuti da IT industrija u Bosni i Hercegovini bilježi značajan i ubrzan rast s prihodima procijenjenim na gotovo milijardu KM u 2022. godini, dok industrija videoigara, ostvaruje daleko skromnije financijske i poslovne rezultate, doduše uz stalan rast.

Studija je također pružila sljedeće ključne spoznaje: da u Bosni i Hercegovini trenutno djeluje samo 10 kompanija, jedan tim i jedno udruženje koje se bave razvojem videoigara ili nude usluge u različitim fazama razvoja ovih proizvoda. Većina kompanija ne radi samo na izradi videoigara već radi i na drugim aplikacijama.

Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji samo jedan akreditirani multidisciplinarni program koji nudi visokoškolsku diplomu u području dizajna i razvoja videoigara, ali postoji više obrazovih institucija koje nude neke od predmeta povezane sa ovom industrijom kao i mnogobrojni kursevi koje uglavnom nude IT kompanije.

U pogledu starosti kompanija, čak 73 posto njih osnovano je unutar zadnjih pet godina što govori o mladosti ove industrije u Bosni i Hercegovini.

Kada je u pitanju broj zaposlenih u kompanijama, samo dvije kompanije zapošljavaju 35, odnosno 40 radnika, jedna 20, dok sve ostale imaju od jednog do najviše 10 radnika.

Gamifikacija, tj. upotreba videoigara u edukativne, marketinške i druge svrhe kao i E-sport oblast nude ogroman potencijal koji trenutno nije iskorišten, pokazala je studija.

Najveći izazovi sa kojima se suočava industrija videoigara u BiH su nedostatak stručnjaka iz ove oblasti, slaba infrastruktura, te regulatorne barijere i ograničenja.

- Zanimalo nas je gdje smo to u usporedbi sa susjednim zemljama. Financijski gledano, ne možemo se uspoređivati, ali treba uzeti u obzir da se radi o mladoj industriji u Bosni i Hercegovini. Na cijeloj teritoriji naše zemlje i u regiji nedostaju obrazovni programi za ovaj kadar. Imamo samo jedan akreditovani univerzitetski program i niz kurseva. Primjer dobre prakse imamo u Hrvatskoj, gdje je implementirano zvanje tehničara razvoja videoigara u srednjoj školi. Ovaj program je privukao velik broj učenika, i mi vidimo sličan potencijal i za Bosnu i Hercegovinu - pojasnila je profesorica Ramić-Brkić.

Nakon prezentacije uslijedila je panel diskusija tokom koje su detaljno razmotreni izazovi s kojima se industrija videoigara suočava u Bosni i Hercegovini, pružajući dragocjene uvide i raspravljajući o potencijalnim rješenjima za unapređenje ovog sektora. Kao najbitniji zaključci sa diskusije mogu se navesti, između ostalog, neophodnost zajedničkog pristupa razvoju ekosistema industrije videoigara, stvaranje posebnog identiteta za industriju videoigara u odnosu na IT sektor s obzirom na njenu multidisciplinarnost, kao i potreba ozbiljnog bavljenja edukacijom, uključujući formalno visokoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kako bi se industrija „hranila“ radnom snagom. Također je istaknuta mogućnost E-sport takmičenja koja bi značajno pomogla razvoju manifestacionog turizma.

Vijesti BiH


U Brčkom voda iz gradskog vodovoda zadovoljavajućeg kvaliteta

Prema podacima Pododjeljenja za javno zdravstvo Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, fizičk...

28 Lis 2025

VREMENSKA PROGNOZA

Narednih dana pretežno oblačno vrijeme, mjestimično sa kišom, a na planinama i slab snijeg

U Bosni danas će preovldavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno smanjenje oblačno...

29 Ruj 2025

VREMENSKA PROGNOZA

Danas oblačno i nestabilno vrijeme, poslijepodne kiša

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. Prije podne lokalno m...

10 Ruj 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.