Predstavnici organizacija civilnog društva iz BiH, akademske zajednice i apelant pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, okupljeni oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO, izrazili su zabrinutost zbog rasprava o novoj ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR). 

Nakon panela o temi 'Novo pozicioniranje OHR-a i euroatlantska perspektiva BiH', usuglašeni su stavovi i zaključci u kojima se navodi da su na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) do izražaja došle značajne razlike o pitanjima opstanka i ovlaštenja OHR-a. Posebno su, kako je navedeno, zabrinjavajuća konceptualna neslaganja između SAD i europskih država o tim pitanjima, kao i nedostatak informacija o tome kako te države gledaju na rješavanje ključnih pitanja, uključujući državnu imovinu. Predstavnici civilnog društva upozorili su da bi BiH zbog tih neslaganja mogla postati kolateralna šteta te ocijenili da svako prolongiranje izbora visokog predstavnika može dovesti do destabilizacije političkih prilika u zemlji i regiji. 

U zaključcima je istaknuto da je BiH i dalje potrebna snažna uloga visokog predstavnika, uključujući i korištenje bonskih ovlasti kada je to neophodno, kako bi se doprinijelo ispunjavanju zahtjeva iz agende 5+2 i stvorili uvjeti za zatvaranje OHR-a. Sudionici panela ocijenili su da su, zbog djelovanja antidržavnih snaga i separatističkih ambicija, institucije BiH nefunkcionalne, te da je napredak zemlje na euroatlantskom putu praktično zaustavljen. Podsjetili su i da od 2009., kada je donesena prva presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s izbornim sustavom u BiH, nije postignut napredak u provođenju tih presuda. 

'Teško je očekivati da će se ovi procesi nastaviti bez odgovarajuće uloge OHR-a', navedeno je u zaključcima. Predstavnici civilnog društva smatraju i da građani zaslužuju znati stvarne razloge zbog kojih je visoki predstavnik u ostavci napustio tu dužnost. Od njega su, kako navode, očekivali veći doprinos integracijskim procesima i provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava. Također su pozvali na uspostavljanje Civilne komisije predviđene Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, putem koje bi nevladine organizacije mogle pomoći u ispunjavanju mandata visokog predstavnika. U zaključcima je istaknuto i da politike susjednih država imaju značajnu ulogu u stabilizaciji prilika u BiH, te da često nisu u skladu s njihovim obavezama iz Dejtonskog sporazuma, posebno u pogledu poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH. Najavljeno je da će usuglašeni stavovi biti dostavljeni predsjednicima političkih stranaka koje učestvuju u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH, OHR-u, veleposlanicima zemalja članica PIC-a, ambasadorima Hrvatske i Srbije, predstavnicima Delegacije EU i Vijeća Europe u BiH, kao i medijima, priopćeno je iz Vijeća organizacija civilnog društva.

Stavove su usuglasili predstavnici organizacija civilnog društva: Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpskog građanskog vijeća – Pokreta za ravnopravnost, Hrvatskog narodnog vijeća, Jevrejskog kulturno humanitarnog društva 'La Benevolencija', Foruma parlamentaraca BiH 1990, Centra za promociju civilnog društva, Unije za održivi povratak u BiH, Akademija nauka i umjetnosti BiH, apelanat pred Europskim sudom za ljudska prava i predstavnici akademske zajednice.