Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je po žurnoj proceduri, dakle bez ulaganja amandmana, usvojio prijedlog proračuna državnih institucija za tekuću godinu. Sa zakašnjenjem od punih godinu dana. 

Normalne države su već na pragu usvajanje sličnog dokumenta za sljedeću godinu. Nakon silnih natezanja i uz milost SDA da sve ide žurno, skupljena su 21 glasa od 40 zastupnika koliko je bilo na sjednici u ponedjeljak i vrući krumpir je prebačen na Dom naroda državnog parlamenta. 

Predsjedatelj tog uzvišenog doma u kojem su locirani i mehanizmi ustavne blokade, Kemal Ademović (NiP) je zakazao sjednicu za četvrtak 20. studenog. 

Realno, proračun, koji je uglavnom već potrošen “na klasu”, bi trebao dobiti parlamentarnu potporu, barem tako se nazire nakon glasovanja zastupnika u Zastupničkom domu. Stranke koje su izgurale proračun imaju u Domu naroda elegantnu većinu. SNSD 4 izaslanika, HDZ BiH 3 plus Ilija Cvitanović iz “devedesetke”, što je 4, i Dženan Đonlagić iz DF-a, što je ukupno 9  izaslaničkih ruku i dovoljna većina od ukupno 15 izaslanika koji su raspoređeni po nacionalnim klubovima.  

Klub Bošnjak

Ipak, Klub Bošnjaka može sve srušiti. U tome klubu su Šefik Džaferović iz SDA (predsjedatelj Kluba), Safet Softić iz SDA, Kemal Ademović, Dženan Đonlagić i Džemal Smajić. 

Do sada su izaslanici iz SDA, DF i Stranke za BiH djelovali kompaktno, partnerski i gotovo uvijek identično glasovali. U Zastupničkom domu se otrgnuo DF pa su njegovi zastupnici, kao i šef Željko Komšić u državnom Predsjedništvu, podržali usvajanje proračuna. 

Ako postoji unutarstranački dogovor i stranačka disciplina, Đonlagić bi trebao dignuti ruku za proračun u Domu naroda. Dakle, Džaferović, Softić i  Smajić bi svojim nedolaskom na sjednicu mogli srušiti sve napore i blokirati  usvajanje ovogodišnjeg proračuna. 

Smiju li i hoće li se upustiti u avanturu ostaje za vidjeti. Naime, u nekim krugovima po Sarajevu se špekulira kako su neke “mračne sile” sa strane  zavrtale ruke pojedinim političkim čelnicima i otuda nagli zaokret i usvajanje proračuna. 

Bošnjačka politička bolumenta je sluđena i razapeta između dvije ključne stvari. Usvojiti proračun, makar i ovako iznuđenog i za njih ponižavajućeg i omogućiti službenicima i namještenicima povećanje plaća i jednokratnu injekciju od po 1000 maraka ili pak “izdati” BHRT i institucije kulture od značaja za državu. 

Bošnjačke stranke se podijelile

Upravo zbog njih su sarajevske lažne patriote mjesecima sabotirali usvajanje proračuna za tekuću godinu. Utrkivali su se u ispraznim obećanjima i prisegama kako neće popustiti rušiteljima države niti milimetra ako ne bude novca za državnu radio televiziju i institucije kulture koje su oni smjestili na državnu razinu iako o njihovome status nikada i nikakvu odluku nije usvojio državni parlament. 

Bošnjačke stranke su se podijelile. Pojedine su podržale Amidžićev   proračun, pri čemu je sve šokirao DF Željka Komšića, dok su neke ostale  zakovane, ali i dalje s posve nejasnom pozicijom.  

Prije svega SDA koja je glasovala za žurnu proceduru u Zastupničkom domu, ali se ne zna kako su se u konačnici postavili zastupnici te stranke. Iznenađenje je i negativni stav Naroda i pravde i Naše stranke. Očigledno je  da su političke benefite skontali skupiti na “patriotizmu“ potporom BHRT-u o institucijama kulture. 

Za javnost će također biti zanimljivo kako će glasovati megafoni patriotizma, Zlatko Miletić, Kemal Ademović i Dženan Đonlagić. Hoće li ova zadnja dvojica slijediti upute stranačkih čelnika ili će zaigrati solo igru.     

Što se BHRT-om?

Podsjećamo, Ministar financija i riznice BiH Srđan Amidžić je pojasnio da ne postoje zakonski uvjeti da, kako je rekao, “tzv. institucije kulture” budu korisnici proračunskih sredstava, te je pozvao političke aktere koji se pozivaju na odluke visokog predstavnika da ih pročitaju do kraja.

– Postoji puna sloboda korištenja grantovskih sredstava, između ostalog i za institucije kulture. Zašto takozvane institucije kulture? Prije svega zato što je i Predsjedništvo BiH u svojim zaključcima koristilo termin “takozvane institucije kulture”. Ne postoji nijedno ograničenje da se one i drugi prijave na natječaj,”

Dodao je da “U članku šest ili sedam odluke Visokog predstavnika je navedeno da institucije kulture ne mogu biti korisnici proračuna ako nisu prošle parlamentarnu proceduru. To jasno definiraju i članak 3a Zakona o financiranju institucija BiH, kao i članak 3 Zakona o upravi”.

Govoreći o prijedlogu da Radio-televizija BiH bude izravni korisnik proračunskih sredstava, ministar Amidžić je naglasio da takvo rješenje nije u skladu sa zakonom.

– To nije u skladu ni sa Zakonom o BHRT-u niti sa Zakonom o sustavu državne pomoći. Preuzeli smo obvezu poštivanja pozitivnih europskih praksi. Istina je da je BHRT ranije dobivao sredstva, ali je riječ bila o namjenskim sredstvima Regulatorne agencije za komunikacije, koja su se dijelila nakon ostvarenog viška prihoda, kazao je Amidžić.

Potvrdio je i da je u proračunu predviđeno 36 milijuna KM za jednokratnu naknadu zaposlenima u institucijama BiH.

– Kada 36 milijuna podijelite na oko 21.500 zaposlenih, dobije se najviše 1.000 KM. Ako mene pitate bih li želio da je tri puta više – bih, ali onda bi netko predložio četiri, pet, i tako u nedogled. Mi možemo dijeliti samo novac koji postoji, a trenutno postoji 36 milijuna KM, zaključio je Srđan Amidžić.

J. S.