Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH odlučilo je da neće pokretati postupak protiv Milorada Dodika, koji je prijavljen prije nekoliko godina tijekom mandata člana Predsjedništva BiH, zbog poslovanja njegove djece kao vlasnika i suvlasnika tvrtki koje su dobivale poticaje iz državnog proračuna. 

To je bilo u suprotnosti sa zakonom koji je tada bio na snazi, no prethodni saziv Povjerenstva nikada nije pokrenuo proceduru, pa to neće učiniti ni aktualni. Prijava protiv Dodika podnesena je prije više godina, no prethodni saziv Državnog povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, koji su činili isključivo državni parlamentarci, nikada nije pokrenuo službeni postupak, prenosi Detektor.

Dodik je od 2018. do 2022. godine bio član Predsjedništva BiH, a prema tada važećem zakonu nalazio se u potencijalnom sukobu interesa. Od podnošenja prijave do danas, zakon se mijenjao, a Dodik više ne obnaša državnu funkciju. 

- Donesena je odluka o nepokretanju postupka obzirom da prethodni saziv Povjerenstva nije pokrenulo postupak, rekao je Dženan Šećerbajtarević, predsjednik Povjerenstva. 

Bez elemenata za pokretanje postupaka po novom zakonu

Osim Dodika, pred Povjerenstvom se našao i slučaj bivšeg federalnog parlamentarca Muniba Jusufovića, člana Saveza za bolju budućnost BiH, čiji je sin u to vrijeme bio član upravnog odbora javnog poduzeća, što zakonom nije bilo dopušteno. 

- Postojala je zabrana da bliski srodnik bude u upravnom odboru, navela je Danka Polovina Mandić iz Agencije BiH za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Ni u tom slučaju nije pokrenuto izricanje sankcija jer se, prema procedurama, ne može kazniti postupak koji je bio predmet ranijeg saziva. 

- Utvrditi odgovornost, a ne izreći sankcije je, po mome mišljenju, besmisleno, stav je članice Povjerenstva Slavke Alagić. 

Povjerenstvo je razmatralo i slučaj Amela Kovačevića koji je, nakon odlaska s pozicije savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, postao direktor BH Telekoma. Postupak je obustavljen jer je utvrđeno da BH Telekom 'nije poduzeće od javnog interesa', već dioničko društvo, pa Kovačević, nakon isteka funkcije savjetnika, nije imao zakonskih ograničenja. 

- On nije istodobno obnašao funkciju savjetnika i direktora, obrazlažu iz APIK-a.

Odgovornost nije utvrđena ni za Edhema Bičakčića, bivšeg premijera FBiH, koji je istodobno bio član Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH i predsjednik udruge koja se financira iz proračuna. Povjerenstvo je obustavilo postupak jer, kako je konstatiralo, nema elemenata za pokretanje postupka po novom zakonu, a nije pokrenut ni po starom. 

Detektor napominje da je u listopadu izvijestio da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u godinu dana rada nije donijelo nijednu odluku niti izreklo sankciju protiv nekog od dužnosnika. Dok organizacije civilnog društva upozoravaju na neefikasnost i netransparentnost tog tijela, iz Povjerenstva su ranije obrazlagali da odluka nema jer nisu imali pečat.

Detektor podsjeća da je Povjerenstvo, pak, nedavno, dvije godine nakon prijave organizacije Transparency International BiH protiv ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, utvrdilo da je državni ministar bio u sukobu interesa te ga je kaznilo umanjenjem dijela plaće. TI BiH je prijavu protiv Hurtića podnio u listopadu 2023., a stari saziv postupak formalno pokrenuo u veljači 2024. godine.