Ministrica gospodarstva Katherina Reiche i dalje poziva na kasniji odlazak u mirovinu. Savjetnici ministrice potiču brze reforme i upozoravaju na "tempiranu bombu“.

Njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reiche (CDU) ponovno se umiješala u žustru raspravu o mirovinama. Ovaj put fokus je na dokumentu u kojem stručno vijeće koje je angažiralo njezino ministarstvo "s pravom“ ističe da "s obzirom na dulji životni vijek, moramo dulje raditi“, objasnila je Reiche. "Osim toga, potrebno nam je manje poticaja za raniji odlazak u mirovinu.“

Dokument o mirovinama
Reiche je tek prošli tjedan objavila da je imenovala skupinu stručnjaka za podršku "odlučnim reformama u duhu socijalnog tržišnog gospodarstva“.

Ovaj panel sastoji se od istaknutih članova – uz ekonomisticu Veroniku Grimm, uključuje i ekonomista Volkera Wielanda, kao i ekonomiste Justusa Haucapa sa Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu i Stefana Koleva s Foruma Ludwig Erhard za poslovanje i društvo u Berlinu.

Ekonomisti su sada objavili raspravni dokument sa zahtjevima za mirovinski sustav osiguranja. U njemu upozoravaju na posljedice starenja društva: “Bez odlučnog programa reformi, mirovinski sustav osiguranja prijeti da postane sve veći teret za savezni proračun – i tempirana bomba za međugeneracijsku jednakost.”
U kontekstu prethodnih planova za održavanje razine mirovina na 48 posto, upozoravaju na masovno povećanje troškova. Iz njemačkog proračuna moralo bi se dodatno osigurati više od 90 milijardi eura, pišu njemački mediji, a prenosi Fenix magazin.

Ekonomisti pozivaju na kasniji odlazak u mirovinu
Kako bi ublažili pritisak troškova na njemački mirovinski sustav, imaju nekoliko prijedloga – između ostalog, pozivaju na automatsko povezivanje dobi za odlazak u mirovinu s duljim životnim vijekom.
Žele brzinu: “Daljnje povećanje dobi za odlazak u mirovinu mora se pokrenuti sada.” Ako političari čekaju do sljedećeg zakonodavnog razdoblja, bit će malo vremena za pravednu i pravovremenu provedbu. “Trenutačne taktike odugovlačenja sve više smanjuju prozor za društveno prihvatljivu prilagodbu.”
Konkretno, prema zamislima ekonomista, to za buduću dob za odlazak u mirovinu znači: “Na temelju prosječnih pretpostavki Saveznog statističkog ureda, to bi značilo: Počevši od 2031. – kada se završi postupno povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina – dob za odlazak u mirovinu morala bi se povećavati za otprilike pola godine svakih deset godina”, pišu. Granica od 69 godina stoga ne bi bila dosegnuta “do početka 2070-ih”.

Daljnji zahtjevi: Ukidanje dobi za odlazak u mirovinu na 63 godine
Ekonomski stručnjaci također pozivaju na daljnje “ciljane prilagodbe” kako bi se ograničile mirovinske subvencije. Merzova vlada trebala bi odustati od već planiranog proširenja majčine mirovine, jer bi to “strukturno olakšalo teret mirovinskog sustava”.
Također predlažu ukidanje mirovine sa 63 godine. Umjesto toga, prijevremeni odlazak u mirovinu trebao bi biti “omogućen u budućnosti kroz jasno definirane propise o teškoćama koji će se preciznije baviti stvarnim potrebama”.

Daljnji koraci reforme uključuju buduće prilagođavanje postojećih mirovina kretanjima cijena, a ne plaća. “Prilagođavanje inflaciji i dalje bi osiguravalo održavanje kupovne moći mirovina, ali bi se smanjio teret mirovinskih fondova”, objašnjavaju ekonomisti. Također predlažu privatne mirovinske račune za sve zaposlene ljude, “u koje su doprinosi obvezni – dopunjeni državno certificiranim, široko diverzificiranim i isplativim referentnim fondovima”.
Mirovine: Reiche naziva potrebu za reformom “sveobuhvatnom i hitnom”
Reiche je, pozivajući se na dokument, nazvao potrebu za mirovinskom reformom “sveobuhvatnom i hitnom”. Reforme ne bi trebale biti “isključivo na štetu mlađe generacije i naše konkurentnosti”. “Ako danas, matematički, postoje 2,5 osobe radno sposobne dobi za svaku osobu u mirovinskoj dobi, do 2035. bit će ih samo dvije”, upozorila je Reiche. „Godine 1960. na svaku osobu u mirovinskoj dobi dolazilo je više od pet osoba radne dobi; 1995. godine bilo ih je samo četiri.“
U tom kontekstu, „pitanje dobi za odlazak u mirovinu“ također se mora riješiti „srednjoročno i dugoročno“. Ministrica se nedavno više puta zalagala za produljenje radnog vijeka, čime je izazvala kontroverze.

Provedba Reicheinih mirovinskih zahtjeva upitna – SPD se protivi
Hoće li se njezini zahtjevi – iako ih je sada potkrijepila u jednom radu – provesti više je nego upitno. SPD kategorički odbacuje takvo povećanje dobi za odlazak u mirovinu.
Do sada se koalicija CDU-SPD odlučila za prilično skupe izborne darove, poput održavanja praga od 48 posto i proširenja porodiljne mirovine, što će dodatno financijski opteretiti mirovinski sustav. Velike reforme mirovinskog sustava, kako je navedeno u dokumentu o stavu, trenutačno nisu planirane – umjesto toga, komisija će dati prijedloge do 2027. godine.