Reforma pravosuđa u BiH jedan je od najbitnijih koraka ka jačanju vladavine prava i napretku na europskom putu, konstatirano je na konferenciji na temu 'Mapa puta za Poglavlje 23A: Pravosuđe - Reforma pravosuđa kao temelj vladavine prava i povjerenja građana', koju su u srijedu organizirali Resursni centar za organizacije civilnog društva u BiH i Institut za razvoj i europske integracije.

Istodobno je utvrđeno i da BiH, kao država-kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, u oblasti pravosuđa i nadalje ima duboko ukorijenjene probleme.

Govornici, Lejla Brčić iz Instituta za razvoj i europske integracije, Edo Kanlić iz nevladine organizacije Transparency International BiH, Erduan Kafedžić iz Ureda Županije Sarajevo za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, Arben Murtezić, pravni savjetnik potpredsjednika Federacije BiH, te Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, suglasni su da je reforma pravosudnog sustava ključni preduvjet procesa  europskih integracija.

Politički pritisci, neujednačeni standardi profesionalizma, nedostatak odgovornosti…

- Reforma pravosudnog sustava zahtijeva, ne samo tehničko usklađivanje s pravnim tečevinama EU-a, već i duboku institucionalnu i kulturnu transformaciju pravosuđa, ukazala je Brčić. Naime, domaće je pravosuđe, desetljećima po okončanju rata, još opterećeno nizom slabosti: od političkih pritisaka, neujednačenih standarda profesionalizma, nedostatka odgovornosti i neefikasnosti, do ograničene transparentnosti i nedovoljne komunikacije s građanima. 

Osobit izazov predstavlja visok indeks percepcije korupcije u pravosuđu, što potvrđuju, i domaće, i međunarodne analize, uključujući izvješća Europske komisije, OESS-a, Venecijanske komisije i ekspertne grupe EU poznate kroz tzv. Priebeovo izvješće, a koje dosljedno ukazuju na potrebu dubinskih, a ne kozmetičkih intervencija. 

- Potrebna je sveobuhvatna analiza i set mjera koji će unaprijediti efikasnost institucija u borbi protiv korupcije, smatra Kafedžić, prema čijem je mišljenju ključno uspostaviti centralizirani sustav za borbu protiv korupcije. Stoga je i cilj diskusije i prezentacije bio identificirati izazove u oblasti pravosuđa u BiH te dati konkretne i primjenjive preporuke za njegovo unaprjeđenje.

Osobit je fokus bio i na jačanju neovisnosti i odgovornosti pravosudnih institucije i nositelja pravosudnih funkcija, povećanju transparentnosti i pristupa javnosti, napose kada je riječ o imenovanjima, imovinskim kartonima, disciplinskim postupcima i upravljanju predmetima.

Svi relevantni međunarodni dokumenti ukazuju na potrebu za depolitizacijom pravosuđa, reformom sustava imenovanja sudaca i tužitelja te za jačanjem mehanizama nadzora i pravne zaštite. Navedeno je i da reformu pravosuđa nije moguće ostvariti bez snažne podrške građana, akademske i stručne zajednice, medija, međunarodnih partnera, ali i samih nositelja pravosudnih funkcija.

Bez suštinske reforme, ostaje rizik da pravosuđe ostane zatvoreno za odgovornost i izloženo vanjskim utjecajima

- Poglavlje 23A, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, bitno je za pristupanje BiH Uniji, no još je bitnije za građane, naglasio je Murtezić dok, po mišljenju Džidića, curenje informacija iz pravosuđa ukazuje na ozbiljan problem politizacije pravosuđa. - Pravosuđe u BiH je dekapacitirano sustavno se boriti protiv korupcije. Pravo medija je objavljivati informacije, a pravo građana je znati istinu, ukazao je, među ostalim, Džidić. Zato je cilj izvješća i podizanje svijesti javnosti o značaju ove reforme, kao i osiguranje široke i inkluzivne podrške za provedbu preporuka koje slijede. 

- Ako od ovog trenutka ne krenemo u suštinske promjene, riskiramo da pravosuđe ostane prostor zatvoren za odgovornost, izložen vanjskim utjecajima i daleko od standarda kojima težimo kao buduća članica EU-a. Odgovornost je na svima, poručeno je.