Rusija ide na "izbore". Pobjednik se zna, ali Putinu ipak nije svejedno
Politički sustav u Rusiji često se opisuje kao "upravljana demokracija", što u praksi znači da Kremlj ima glavnu riječ. Posljedice su goleme ovlasti za predsjednika i gotovo nikakva politička iznenađenja. Očekuje se da će izbori ovog vikenda rezultirati još jednim parlamentom u kojem dominira vladajuća stranka Jedinstvena Rusija i sazivom zastupnika odanih Vladimiru Putinu, piše index.
Kritičari odbacuju izbore uz tvrdnje da nisu ni slobodni ni pošteni, no Kremlj na to ne obraća pozornost. "Imamo vlastiti politički sustav i vlastiti politički proces", rekao je nedavno glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Iako se čini da u takvom sustavu nema neizvjesnosti, izbori nisu nevažni, piše BBC-jev dopisnik iz Rusije Steve Rosenberg.
Ulozi za Kremlj
Izbor 450 zastupnika u Dumu, donji dom parlamenta, za Kremlj je iznimno važan. Ovo su prvi parlamentarni izbori od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu.
Kremlj će ih iskoristiti da bi prikazao kako većina Rusa podržava predsjednika i rat. Izbori služe i za promicanje političkih karijera vojnika povratnika s bojišta. Prema službenim podacima, na izborima se natječe gotovo dvjesto ratnih veterana.
Neobična kampanja
Sama kampanja pružila je uvid u stanje ruskog društva četiri i pol godine nakon početka rata, a donijela je i poneko iznenađenje. U jednoj emisiji na državnoj televiziji voditelj je najavio govore kandidata, nakon čega je kamera pokazala šest praznih govornica.
"Dobra večer i dobrodošli u večerašnje govore kandidata za izbornu jedinicu 158", rekao je voditelj. "Kandidati se nisu pojavili. Od mene, toliko", zaključio je. U drugoj televizijskoj debati, gdje su se političari pojavili, jedan je kandidat svoju poruku otpjevao: "Komunistička partija, idemo naprijed! Mi smo uz narod, zar ne znate?". Cijela situacija više je nalikovala glazbenom showu nego političkoj emisiji.
Jednoglasje u Dumi
Glazbeni nastup na neki je način bio prikladan jer se u prošlom sazivu Dume činilo da svi zastupnici pjevaju istu pjesmu. Na posljednjoj sjednici parlamenta u srpnju, zastupnici su ustali i pljeskali dok je predsjednik doma skandirao: "Rusija, Putin, pobjeda! Rusija, Putin, pobjeda!". Bila je to jasna poruka da svi moraju podržati predsjednika Putina i rat.
Čelnik Komunističke partije Genadij Zjuganov s ponosom je istaknuo jedinstvo prošlog saziva. "Sve stranke u Dumi, baš svaka, glasale su za 170 zakona koji podržavaju specijalnu vojnu operaciju.
U tom smislu u Dumi vlada stopostotno slaganje", rekao je. Iako stranke u Dumi nisu identične - neke su više nacionalističke, a druge, poput Zjuganovljeve, lijevo orijentirane - sve jednako glasaju kada treba podržati zakonodavne inicijative Kremlja i "specijalnu vojnu operaciju". Te takozvane "sistemske" stranke ključni su dio političkog mehanizma kojim upravlja Kremlj.
Sudbina antiratne oporbe
Stranke koje se protive ratu suočavaju se s posljedicama. Stranka Jabloko, koja poziva na prekid vatre u Ukrajini, u srpnju je bila jedina registrirana antiratna stranka. Samo dvanaest dana kasnije Vrhovni sud uklonio ju je s izbornih lista. Taj se potez protumačio kao znak da je Kremlj zabrinut zbog moguće podrške birača antiratnim porukama. Iako je Jabloko kao stranka isključen, neki njezini kandidati i dalje se natječu u pojedinačnim izbornim jedinicama. Međutim, posljednjih tjedana policija privodi sve više njihovih kandidata, pokreće prekršajne postupke i zabranjuje im sudjelovanje na izborima.
"Policija izvršava politički nalog, to nije tajna", kaže Grigorij Grišin, kandidat Jabloka. "Vlasti tako postavljaju granice unutar kojih žele da se izbori održe. Poznato je da je zahtjev za prekidom krvoprolića u sukobu s Ukrajinom vrlo popularan. Smatram da većina ljudi u Rusiji sada želi mir, a Jabloko im je omogućio da to izraze. Zato je stranka uklonjena s lista, a pojedinim kandidatima se zabranjuje natjecanje."
Grišin je zasad još uvijek kandidat, ali nedavno ga je posjetila policija. "Tri policajca u civilu zamolila su me da pođem s njima u postaju, što sam i učinio. Rekli su mi da sam objavio, kako su ga nazvali, ekstremistički simbol - riječ 'Navaljni'. Tvrde da sam preko svog kanala na Telegramu propagirao ekstremizam." Aleksej Navaljni bio je najistaknutiji ruski oporbeni čelnik i kritičar Kremlja. Umro je u zatvoru 2024. godine. Bio je osuđen po više točaka, uključujući i optužbu za ekstremizam.
Brige građana
Ruske vlasti ustraju na tome da su izbori za Dumu transparentni i pošteni. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da su oporbeni političari ili u zatvoru ili su morali napustiti zemlju. Prošle je godine jedan od vođa poznate neovisne promatračke skupine Golos, Grigorij Melkonjanc, osuđen na pet godina zatvora. Proglašen je krivim za suradnju s "nepoželjnom organizacijom", a sama udruga je prestala s radom. U gradu Dmitrovu, oko 80 kilometara od Moskve, gotovo da nema znakova izbora.
U središtu grada nalazi se spomenik "Herojima specijalne vojne operacije", posvećen lokalnim stanovnicima poginulim u Ukrajini. Rat je tema koja je stalno prisutna. "Osjećamo posljedice", kaže Olga, čiji je zet vojnik u "specijalnoj operaciji". "Osjećamo ih zbog ljudi koji su otišli u borbu i obitelji koje su ostale bez sinova, muževa i očeva. Ali ovi izbori ne mogu utjecati na ishod."
Polina dodaje: "Voljela bih da živimo u mirnoj zemlji, bez rata. Da ne moram brinuti hoće li dron pasti ispred mene." Građani imaju i druge brige. Napadi ukrajinskih dronova na ruske rafinerije uzrokovali su nestašice goriva, a ekonomski pritisak raste. "Brine me što nikad nije dovoljno, koliko god zaradili", kaže brijač Ivan. "Cijene rastu brže od plaća. Kroz posao razgovaram s mnogo ljudi i znam koliko im je teško."
"U Rusiji nikad ne dovode do promjene vlasti"
Očekivanja da bi ovi izbori mogli donijeti promjenu su minimalna. Grigorij Grišin objašnjava razliku. "Zapadni izbori i izbori u Rusiji potpuno su različite stvari. Na Zapadu su izbori način formiranja vlasti, koju birači mogu zamijeniti ako nisu zadovoljni. U Rusiji izbori nikada ne dovode do promjene vlasti. U najboljem slučaju, oni su način da se na vlast utječe ili da joj se pošalje signal. Ali vlast se u Rusiji nikada nije promijenila zbog izbora. Takva je Rusija."