AMERIČKO Ministarstvo financija odgodilo je mađarskoj kompaniji MOL do 22. svibnja rok za pregovore o kupnji većinskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), priopćeno je u utorak, nekoliko sati prije ranije ostavljenog roka do 24. ožujka za promjenu vlasništva u NIS-u, koji je u većinskom ruskom vlasništvu.

Agencija Ministarstva financija Sjedinjenih Država za provođenje ekonomskih i trgovinskih sankcija (OFAC) u prosincu je NIS-u, koji potpada pod američke mjere uvedene ruskom energetskom sektoru, dala rok da do 24. ožujka dogovori prodaju udjela ruskih tvrtki Gazprom (44,9%) i Gazprom Neft (11,4%).

Mađarski MOL je 19. siječnja priopćio da je potpisao obvezujući sporazum s ruskim tvrtkama o otkupu njihovih udjela u NIS-u te da će tvrtka ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata biti manjinski partner.

Vučićev posjet UAE-u
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prije dva dana nenadano je posjetio UAE i sastao se s šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom, kojeg predstavlja kao osobnog prijatelja, ali u Vučićevoj objavi na Instagramu nije bilo naznaka da su razgovarali i o vlasničkoj transformaciji NIS-a u kojoj će sudjelovati i emiratski ADNOC.

U današnjem priopćenju MOL navodi da je dobio odobrenje OFAC-a za rok do 22. svibnja za pregovore o kupnji većinskog udjela u NIS-u, što objema stranama omogućuje "da finaliziraju ugovor o prodaji i drugu dokumentaciju o transakciji", sukladno uvjetima temeljnih ugovora potpisanih u siječnju.

Time je istodobno omogućeno i američkim financijskim institucijama da sudjeluju u provođenju transakcije, navedeno je u priopćenju.

MOL preuzima udio Gazprom grupe
Po okončanju transakcije, MOL će steći 56,15 posto udjela Gazprom grupe u NIS-u i tako "preuzeti značajnu dioničarsku odgovornost i upravljačka prava u kompaniji, koja upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji", čime će "dalje ojačati prisutnost na energetskom tržištu Središnje i Jugoistočne Europe".

Ta transakcija podliježe odobrenjima američkog Ministarstva financija i Vlade Srbije, napominje u priopćenju MOL.

 
Ekonomski analitičari vjeruju da konačna transakcija MOL-NIS neće biti na dnevnom redu do okončanja mađarskih parlamentarnih izbora zakazanih za 12. travnja.

"Rusi nisu ni u jednom trenutku ponudili Srbiji da kupi NIS"
Srbijanska vlada posjeduje 29,9 posto dionica NIS-a, a ostatak pripada malim dioničarima i zaposlenicima. Istodobno, Beograd po ugovoru o prodaji NIS-a iz 2008. godine ima pravo prvokupa, ali srbijanske vlasti ne žele staviti tu kartu na stol kako ne bi pokvarile odnose s Rusijom.

No, srbijanski predsjednik Vučić požalio se u intervjuu prije desetak dana kako mu se "ne sviđa što Rusi nisu ni u jednom trenutku ponudili Srbiji da kupi NIS".

Vučić je o istoj temi govorio i prije tri dana, u povodu prijedloga pojedinih oporbenih stranaka da bi država trebala preuzeti natrag ruski udio u vlasništvu NIS-a, ustvrdivši kako bi u tom slučaju od Rusije napravila neprijateljsku državu i ugrozila energetsku sigurnost.

"Što sad hoćete? Da od Rusije napravimo neprijateljsku državu? Da nas smatraju neprijateljskom državom? Da imamo najskuplji mogući plin u ovom trenutku? Istog sekunda bi se to desilo", rekao je Vučić novinarima, navodeći da Srbija trenutno plaća ruski plin 320 dolara, a cijena na tržištu je 730 dolara.

Naftna kriza i ovisnost Srbije o NIS-u
Odluka američkih financijskih vlasti dolazi u trenutku naftne krize potaknute američko-izraelskim napadom na Iran 28. veljače i posljedičnih iranskih udara na američke saveznike u regiji Bliskog istoka te iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi petina sirove nafte za svjetsko tržište.

Srbija, premda nije izravno pogođena naftnom krizom na Bliskom istoku s obzirom na to da više od 60 posto nafte uvozi iz Kazahstana, ipak dominantno ovisi o NIS-ovoj rafineriji koja osigurava oko 95 posto derivata za domaće tržište, a sirovu naftu dobiva naftovodom JANAF, koji za opskrbu NIS-a također mora imati licencu OFAC-a.