Šest ključnih navika za odgoj zdravog i sretnog djeteta
Dijete
Jedan od najvažnijih zadataka roditelja je pomoći djeci da izgrade zdrave životne navike. Budući da djeca najviše uče promatrajući roditelje, nije dovoljno samo im govoriti što da rade - moramo im to i pokazati. Srećom, zdrave navike ne moraju biti povezane s odricanjem, već mogu uključivati puno zabave, kvalitetnog sna, igre i smijeha. Takav pristup temelji se na široj viziji dobrobiti koja nadilazi prehranu i vježbanje, a zdravlje promatra kao funkciju fleksibilnosti živčanog sustava, što omogućuje lakše nošenje sa stresom, podržava imunitet te potiče kreativnost i zdrave društvene odnose, piše YourTango.
1. Mogu upravljati vlastitim emocijama
Kad pomislimo na zdrave navike, prvo nam na pamet padaju prehrana i tjelovježba, no to je zapravo pogrešan pristup. Često zanemarena, ali ključna osnova zdravlja je sposobnost življenja u vlastitom tijelu i njegovog osluškivanja.
To se naziva neurocepcija, a posebno je važna vještina koju odrasli trebaju prenijeti djeci. Kada dijete nauči živjeti u svom tijelu, lako može prepoznati je li gladno, umorno, usamljeno ili ljuto. Sljedeći korak je pomoći djeci da izgrade vještine samoumirivanja kako se za regulaciju emocija ne bi morala okretati hrani ili drugim vanjskim utjecajima.
2. Daju prednost snu i igri
Još jedna zanemarena osnova zdravlja su san i vrijeme za odmor. Teško je, ako ne i nemoguće, donositi zdrave odluke kada ste umorni, a to vrijedi i za roditelje i za djecu. Istraživači su identificirali više vrsta odmora, uključujući mentalni, emocionalni i osjetilni, kao i fizički.
Studija sa Sveučilišta Georgia otkrila je da adolescenti koji su manje spavali imaju smanjenu povezanost između moždanih regija odgovornih za donošenje odluka. Kako je istraživač Assaf Oshri rekao: "San nije samo dobar za djecu. Pomaže im da održe mentalno zdravlje netaknutim i pomaže im da reguliraju svoje emocije." Osim sna i odmora, važno je i nestrukturirano vrijeme za igru i kreativne aktivnosti koje opuštaju tijelo i potiču razvoj mozga.
3. Uživaju u fizičkoj aktivnosti i prirodi
Najzdraviji i najdugovječniji ljudi na svijetu ne vježbaju u teretani. Umjesto toga, imaju aktivan životni stil koji najčešće uključuje vrijeme provedeno vani. Vrijeme provedeno u prirodi pruža specifične zdravstvene koristi koje nadilaze samo kretanje.
Izađite van s djecom, istražujte, hodajte, vozite bicikl, plivajte ili zajedno radite u vrtu. Što god radili, neka bude zabavno, a ne obaveza. Ako niste tip za teretanu ili organizirane sportove, pronađite druge načine za uživanje u kretanju.
4. Provode vrijeme s ljudima koji im donose radost
Sposobnost izgradnje i održavanja društvenih veza ključna je za naše zdravlje i dugovječnost. Zapravo, usamljenost ima gori učinak na zdravlje od pušenja cigareta. Stoga je provođenje vremena s obitelji i prijateljima jedna od najzdravijih stvari koje možete učiniti. Vrijeme provedeno s drugima pruža socijalno-emocionalno učenje koje je ključno za uspjeh u školi, na poslu i u životu.
5. Prakticiraju zahvalnost i divljenje
Ljudska je priroda fokusirati se na probleme. Ta negativna pristranost možda je održala vaše pretke na životu, ali svjesno građenje pozitivnih emocija uvelike doprinosi zdravlju. Istraživači opisuju divljenje kao emociju koja smanjuje fokus na sebe i pojačava osjećaj smisla.
Kada se djeca zaustave kako bi primijetila nešto veće od sebe, bilo da je to zvjezdano nebo ili čin dobrote, to nije samo simpatično - to je zdravo. Ovdje se ne radi o potiskivanju negativnih emocija lažnom pozitivnošću, već o sagledavanju šire slike i stavljanju stvari u perspektivu.
6. Priznaju pogreške i prihvaćaju da je "dovoljno dobro" u redu
Posljednja bitna zdrava praksa je modeliranje ideje da je "dovoljno dobro" sasvim prihvatljivo, čime djecu učimo da prihvate i uče iz pogrešaka. Kao roditelji, možemo učiti iz koncepta "dovoljno dobre majke" britanskog pedijatra Donalda Winnicotta. On je otkrio da su majke koje su si dopuštale pogreške i radile na popravljanju odnosa zapravo bile bolje od "savršenih" majki.
Što više možemo modelirati prihvaćanje pogrešaka, to ćemo više odgajati suosjećajnu djecu koja se ne boje isprobavati nove stvari ili se ispričati kada pogriješe. Zaključak je da više zabave i manje stresa dovodi do boljeg zdravlja. Stoga, kombinirajte ove navike, odvojite vrijeme za opuštanje i budite u redu sa svojim nedostacima. Zdravlje može i treba biti ugodno, a ne obaveza, piše index.