Predsjednik Finske Alexander Stubb upozorio je da se svijet nalazi u odlučujućem razdoblju koje će odrediti globalni poredak za desetljeća unaprijed te poručio da Zapad ima "posljednju priliku" uvjeriti ostatak svijeta da je sposoban za suradnju, a ne dominaciju, piše index.

U eseju The West’s Last Chance: How to Build a New Global Order Before It’s Too Late (Posljednja prilika Zapada: Kako izgraditi novi svjetski poredak prije nego što bude prekasno), objavljenom u izdanju magazina Foreign Affairs, Stubb tvrdi da se svjetski poredak urušava brže nego ikad od završetka Drugog svjetskog rata.

Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i u Africi, rastuće suparništvo SAD-a i Kine te slabljenje međunarodnih institucija, prema njegovim riječima, označavaju kraj poslijeratnog liberalnog poretka.

"Svijet se u posljednje četiri godine promijenio više nego u prethodnih trideset", piše Stubb, dodajući da su sile koje su trebale povezivati svijet, trgovina, energija, tehnologija i informacije, postale faktori podjela.

Kraj unipolarnog trenutka
Stubb podsjeća da je nakon pada Berlinskog zida prevladalo uvjerenje kako je liberalna demokracija konačni oblik političkog razvoja. No taj "unipolarni trenutak" bio je kratkotrajan.

Teroristički napadi 11. rujna, ratovi u Afganistanu i Iraku, financijska kriza 2008. te uspon Kine ozbiljno su narušili vjerodostojnost Zapada.

Posebno snažan udarac međunarodnom poretku, ističe, bio je ruski napad na Ukrajinu u veljači 2022. godine i to tim više što je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, institucije koja bi trebala čuvati mir.

Multilateralizam ili multipolarnost
Prema Stubbu, svijet se danas nalazi između dva modela: multilateralizma i multipolarnosti.

Multilateralizam se temelji na zajedničkim pravilima i institucijama koje vrijede za sve države, dok multipolarnost znači svijet u kojem nekoliko velikih sila sklapa ad hoc dogovore, često na štetu manjih država.

"Multilateralizam vodi redu, multipolarnost vodi neredu i sukobima", upozorava finski predsjednik, naglašavajući da su male i srednje države posebno ranjive u sustavu u kojem velike sile odlučuju iznad njihovih glava.

Tri globalna bloka
Stubb opisuje novi globalni odnos snaga kao trokut između globalnog Zapada, globalnog Istoka i globalnog Juga.

Zapad predvode SAD i saveznici u Europi i Aziji; Istok okuplja zemlje predvođene Kinom, uz Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju; dok globalni Jug čini oko 125 država Afrike, Latinske Amerike i Azije.

Upravo će globalni Jug, smatra Stubb, odlučiti kakav će biti budući svjetski poredak. Zato Zapad, upozorava, ne može nuditi samo retoriku o demokraciji i ljudskim pravima, već mora dijeliti moć, ulagati u razvoj i dati tim zemljama stvarno mjesto za stolom.

"Realizam utemeljen na vrijednostima"
Kao odgovor na novu stvarnost, Stubb zagovara koncept koji naziva "realizam utemeljen na vrijednostima".

Riječ je o vanjskoj politici koja ne odustaje od temeljnih vrijednosti poput ljudskih prava, vladavine prava i suvereniteta, ali istodobno priznaje ograničenja moći i raznolikost političkih i kulturnih modela u svijetu.

Iskustvo Finske, zemlje koja graniči s Rusijom i koja je tijekom Hladnog rata bila prisiljena na bolne kompromise, Stubbu služi kao upozorenje protiv ideje "finlandizacije" Ukrajine. Takav bi mir, ističe, značio gubitak suvereniteta i teritorija.

Jalta ili Helsinki
Ključ opstanka međunarodnog poretka, prema Stubbu, leži i u dubokoj reformi Ujedinjenih naroda. Predlaže tri konkretne mjere: stalnu zastupljenost Afrike i Latinske Amerike u Vijeću sigurnosti, ukidanje prava veta te mogućnost suspenzije članica koje grubo krše Povelju UN-a. Bez tih promjena, upozorava, međunarodni sustav će se raspasti, a svijet skliznuti prema kaosu, ratovima i vladavini sile.

Na kraju, Stubb povlači povijesnu paralelu između konferencije u Jalti 1945., kada su velike sile podijelile sfere utjecaja, i Helsinške konferencije 1975., koja je postavila temelje sigurnosti i suradnje u Europi.

"Danas biramo između Jalte i Helsinkija", zaključuje finski predsjednik. "Odluke koje donesemo u sljedećih deset godina odredit će svjetski poredak 21. stoljeća. Ovo je posljednja prilika Zapada."