Kako znati koliko je potrebno škola ili bolnica, koliko treba radnika ili koliko novca je potrebno za mirovinski sustav? Sve ovo su pitanja na koja Bosna i Hercegovina nema odgovor, jer nije provela popis stanovništva još od 2013. godine, piše Radio Slobodna Europa. 

Na to u posljednjem izvještaju o napretku zemlje upozorava i Europska komisija koja ističe kako je potrebno usvojiti mapu puta za pripremu novog popisa stanovništva i domaćinstava. Zahtjev dolazi 13 godina od posljednjeg popisa, prema kojem je u BiH živjelo nešto više od 3,5 milijuna stanovnika. U međuvremenu, bilježi se masovni odlazak stanovništva, negativni prirodni priraštaj i veliki broj starijih osoba.

Pripreme popisa u toku, ali bez odgovora kada bi mogao biti održan

Aktivnosti na izradi mape puta za naredni popis, te procjena administrativnih izvora podataka koji bi se mogli koristiti tokom njegovog provođenja su započete. To za Radio Slobodna Europa navode iz Agencije za statistiku BiH. Ipak, još nije poznato kada bi taj posao mogao biti završen.

-Zbog izrazite kompleksnosti i sveobuhvatnosti procesa, pripreme zahtijevaju vrijeme i adekvatno sagledavanje brojnih rješenja od kojih mnoga ne zavise od statističkih institucija u BiH, naveli su iz Agencije.

Podsjećaju da je u provođenju posljednjeg popisa stanovništva, 2013. godine, bilo angažirano oko 20.000 terenskih sudionika, kao i približno 150 komisija, biroa i radnih grupa na državnom, entitetskom i lokalnom nivou Troškovi takvog procesa mjere se desetinama milijuna eura.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da su statističke institucije trenutno angažirane na pripremi prvog cjelovitog popisa poljoprivrede u BiH nakon gotovo šest desetljeća. Iako ne govore o mogućem terminu održavanja popisa u BiH, podsjećaju da je naredni popisni ciklus u zemljama Europske unije planiran za 2031. godinu, dok preporuke europskih statističara obuhvaćaju period do 2034. godine.

Šta sve BiH ne može bez novog popisa?

Demografkinja Alma Pobrić smatra da preporuka Europske komisije potvrđuje da popis stanovništva nije samo statističko pitanje, nego i pitanje razvoja i europskih integracija.

-To je strateško pitanje. Odlaganje popisa istovremeno znači i odlaganje suočavanja s realnim demografskim stanjem u zemlji, kaže Pobrić za RSE.

Prema njenim riječima, BiH bez novog popisa nema pouzdanu sliku o razmjerima depopulacije, emigracije, promjenama u starosnoj i obrazovnoj strukturi stanovništva, niti o razvojnim potencijalima pojedinih područja.

-Izostanak novog popisa već ima značajne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Raspolaganje demografskim podacima koji više ne odražavaju stvarno stanje stanovništva otežava planiranje i provođenje javnih politika, procjenu potreba stanovništva i racionalno usmjeravanje javnih resursa, navodi ona.

Posljedice su vidljive u planiranju obrazovne i zdravstvene infrastrukture, socijalnog i mirovinskog sistema, tržišta rada i stambene politike.

-Država ne raspolaže dovoljno pouzdanom statističkom osnovom za planiranje vlastite budućnosti, upozorava Pobrić.

Dodaje da je pitanje popisa direktno povezano i s europskim putem zemlje.

-BiH ozbiljne pregovore može voditi samo ako ima ažurirane i vjerodostojne statističke podatke o svom stanovništvu. Bez preciznog broja stanovnika i socioekonomskih pokazatelja, BiH riskira gubitak sredstava iz europskih fondova, kaže ona.

Male općine ostaju bez stanovnika

Koliko je stanovnika manje, najbolje se vidi u općinama s nekoliko tisuća stanovnika. Među njima je i Bosanski Petrovac koji je 2013. imao 7.600 osoba, a ove godine, kako procjenjuje općinski načelnik, između četiri i pet tisuća. Posljedice migracija su, kako kaže, vidljive i na tržištu rada.

-Mi posla imamo, ali nemamo radne snage. Imamo firme koje se bave preradom drveta, metalnu industriju, pokreću se novi proizvodni kapaciteti, ali nam nedostaju i radnici i stručni kadrovi, navodi Mahmut Jukić, petrovački načelnik.

Trendove odlaska, smatra on, lokalne zajednice ne mogu zaustaviti, te poziva više instance za pomoć.

-Pozivam institucije Federacije BiH, Republike Srpske, kantona i države da pomognu malim lokalnim zajednicama ako žele da mladi ljudi ostanu na ovim područjima. Samo tako možemo zaustaviti odlazak stanovništva iz manjih sredina prema većim centrima i inozemstvu, kaže Jukić.

Zbog broja stanovnika dileme i oko broja birača

Pitanje stvarnog broja stanovnika je otvoreno i nakon posljednjih Općih izbora u listopadu ove godine, na kojima je glasalo oko 40 posto registriranih birača. U birački popis bilo je upisano više od 3,4 milijuna birača, što je približno procijenjenom broju stanovnika zemlje.

-Broj stanovnika odnosi se na rezidentno stanovništvo koje uobičajeno živi u Bosni i Hercegovini. Nasuprot tome, biračko tijelo čine punoljetni državljani BiH koji imaju biračko pravo bez obzira na to da li žive u zemlji ili inozemstvu, kaže demograf Aleksandar Čavić.

Prema njegovim riječima, veliki broj građana koji su napustili BiH više nije dio rezidentnog stanovništva, ali i dalje ostaje dio biračkog tijela.

-Raskorak između broja stanovnika i broja birača treba promatrati i kao jedan od pokazatelja razmjera demografskog pražnjenja zemlje, navodi Čavić.

Popis koji je čekan 22 godine i čije rezultate nisu svi prihvatili

Posljednji popis stanovništva održan je u listopadu 2013. godine i bio je prvi nakon predratnog popisa iz 1991. Njegovo provođenje pratili su višegodišnji politički sporovi, a konačni rezultati objavljeni su tek 2016. godine zbog neslaganja o metodologiji i statusu građana koji žive u inozemstvu.

Nakon objave rezultata, institucije Republike Srpske odbile su da ih priznaju, tvrdeći da je dio stanovništva pogrešno tretiran kao rezidentno. Razlog političke osjetljivosti popisa leži u tome što nacionalna struktura stanovništva ima utjecaj na političke odnose i način funkcioniranja vlasti u BiH. Nakon odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda iz 2000. godine, kojom je potvrđeno da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati ravnopravni na cijeloj teritoriji zemlje, za raspodjelu određenih funkcija i mjesta u institucijama kao referentna osnova korišteni su rezultati popisa iz 1991. godine.

Takvo rješenje zadržano je i u ustavnim amandmanima iz 2002. godine, uz obrazloženje da predratni popis predstavlja posljednju demografsku sliku BiH prije ratnih progona i etničkog čišćenja, navodi RSE.