Piše: Dragan Bradvica

Ekonomija eurozone u veljači je ponovno smanjena i klizi prema novoj recesiji zbog kontinuiranog pritiska koronaograničenja na uslužni sektor, ali direktori su optimistični, pokazao je izvješće londonske istraživačke tvrtke Markit.

Konačni Markitov ukupni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća proizvodni i sektor usluga u 19-članoj ekonomiji, u veljači je uvećan za bod, na 48,8 bodova. Prvobitna procjena pokazivala je blaži rast indeksa, na 48,1 bod. Kreće se tako i dalje ispod 50 bodova, signalizirajući pad aktivnosti, četvrti mjesec zaredom.

- Eurozona je na putu nove recesije budući da poslovne aktivnosti četvrti mjesec zaredom bilježe pad, zaključuje Williamson, glavni ekonomist u IHS Markitu.

Proizvodni sektor

Rast indeksa najvećim se dijelom pripisuje gotovo rekordnom rastu aktivnosti u proizvodnom sektoru budući da su tvornice ostale otvorene. Uteg je pak dominantan sektor usluga, koji je najviše pogođen mjerama zaključavanja, pokazuje izvješće moje prenosi Indikator.ba.

Zemlje članice i dalje bilježe veliki broj novozaraženih i vlade ne popuštaju mjere zaključavanja u sektoru ugostiteljstva i zabave, pozivajući žitelje da ostanu kod kuće. Indeks PMI za uslužni sektor eurozone u veljači je uvećan za 0,3 boda, na 45,7 bodova, čime je Markit povisio za bod preliminarnu procjenu, no čvrsto se i dalje kreće znatno ispod 50 bodova, u području pada aktivnosti.

- Dok su mnoge ugostiteljske tvrtke u uslužnom sektoru u problemima zbog ograničenja povezanih s COVID-19, proizvodnom sektoru ide dobro, što ublažava efekte mjera zaključavanja u ukupnoj ekonomiji, objašnjava Williamson.

Među dobrim vijestima izdvaja se pak blago oživljavanje zapošljavanja u uslužnim tvrtkama koje su u veljači prvi put povećale broj zaposlenih od prošlogodišnje veljače, netom prije no što je prvi val pandemije zahvatio Europu.

Što može očekivati BiH?

S obzirom kako je bh. ekonomija prvenstveno vezana za države članice EU te okruženja, jasno je kako će se i najmanji poremećaj unutar Unije osjetiti i u BiH. Naime, i bez novih ograničenja, a koja se itekako mogu očekivati jer iz dana u dan je sve jasnije kako u zemlji bjesni treći val pandemije, broj nezaposlenih u ovoj godini je rastao, prometi su u mnogim branšama sve manji, cijene osnovnih životnih namirnica sve veće.

Odgovor domaćih vlasti, i prema tvrdnjama većine poslodavac i sindikata, nije bio adekvatan i nije polučio željene rezultate. Jedina nada bilo je brzo cijepljenje u državama Unije, njihovo potpuno otvaranje i da ekonomija zaživi u punom kapacitetu. Nažalost, to se ne događa te je sve izglednije kako će i tekuća godina proći u borbi s COVID-19 te da bi i one najjače države svijeta ka oporavku mogle krenuti tek 2022.

Ukoliko tako bude, jasno je kako BiH čeka dugogodišnji oporavak i to uz pretpostavku da bh. vlasti napokon počnu raditi u interesu naroda i žitelja ove zemlje. Ukoliko se nastave brinuti jedino o osobnom i stranačkom interesu, iz ekonomskog blata nećemo nikada ni izaći.