Autori: Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini 

Prošlo je više od tri desetljeća otkako je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila Svjetski dan slobode medija, ali poruka nikad nije bila hitnija: slobodni, nezavisni i pluralistički mediji su od suštinske važnosti za demokraciju, ljudska prava i mir. Danas odajemo priznanje hrabrosti i ustrajnosti novinara, urednika i drugih medijskih profesionalaca u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.   

Svjetski dan slobode medija nije samo dan kada se odaje priznanje; to je i poziv na djelovanje. To je podsjetnik vlastima na njihovu odgovornost da zaštite slobodu medija, te poziv medijskim profesionalcima da nastave služiti javnom interesu profesionalno i s integritetom.    

Na ovaj dan, mi u Ujedinjenim nacijama i Europskoj uniji u Bosni i Hercegovini reafirmiramo našu neumornu posvećenost podršci za slobodu medija i demokratske vrijednosti. Radimo zajedno kako bi ojačali institucije, zaštitili građanski prostor i razvijali nezavisno novinarstvo – gradeći budućnost za Bosnu i Hercegovinu s više inkluzivnosti i demokracije.   

Nažalost, u proteklim godinama došlo je do značajnih zastoja u slobodi medija. Medijske kuće djeluju u nepovoljnom ekonomskom ambijentu, što je pogoršano nepostojanjem sveobuhvatnog ili konzistentnog zakonskog okvira. 

Došlo je do velikog pada Bosne i Hercegovine na Svjetskom indeksu slobode medija za 2024. godinu, što je potvrdilo zabrinutost u vezi sa erozijom demokratskih standarda. U najnovijem Izvještaju Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, zabilježeno je da se nastavlja s političkim pritiscima, zastrašivanjem i zlostavljanjem novinara, što uključuje fizičke i verbalne napade, bez odgovarajuće reakcije institucija. I dalje je prisutan politički uticaj na javne medijske servise, a njihova financijska održivost sve više dolazi u pitanje.  

Prema organizaciji SafeJournalists, od početka 2025. godine dramatično je porastao broj incidenata s prijetnjama i zastrašivanjem – naročito protiv novinarki – a zabilježeni su i slučajevi odbijanja pristupa press-konferencijama i pokušaja diskreditacije novinara nazivajući ih državnim neprijateljima ili stranim agentima.      

U Republici Srpskoj, ponovno uvođenje klevete u krivično zakonodavstvo i usvajanje Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija već je imalo zamrzavajući efekat na aktere civilnog društva i medije, unatoč tome što je zakon suspendiran privremenom odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 

Iako je situacija u Republici Srpskoj posebno akutna, neke od zakonodavnih inicijativa u Federaciji Bosne i Hercegovine – i na entitetskom i na kantonalnom nivou – poput onih za borbu protiv dezinformacija na internetu ili rodno zasnovanog nasilja, također su sadržavale odredbe u prethodnim nacrtima koje su se mogle zloupotrijebiti u svrhu ograničavanja slobode medija. Dinamično i odlučno civilno društvo Bosne i Hercegovine, kao i djelovanje zakonodavaca, osiguralo je da neke od problematičnih inicijativa ne postanu zakoni, međutim i dalje postoji prijetnja od zakonskih rješenja koja bi smanjila građanski prostor.  

To ne znači da ne mogu postojati nikakva ograničenja govora. Sloboda izražavanja ne može nikada značiti oslobađanje od odgovornosti. Ciljana ograničenja, poput onih kojim se zabranjuje govor mržnje, koji je definiran kao „zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koja predstavlja poticanje diskriminacije, netrpeljivosti ili nasilja“, zaista su od suštinske važnosti. Međutim, ograničenja trebaju biti zasnovana na zakonu i striktno neophodna za poštivanje prava ili ugleda drugih, odnosno za zaštitu državne sigurnosti, javnog reda, javnog zdravlja ili moralnih vrijednosti.    

I pored izazova, ima razloga za oprezni optimizam. Primjerice, u proteklim godinama imenovane su kontakt-točke za sigurnost novinara u organima za provođenje zakona i pravosudnim tijelima, ali ipak još uvijek ima dosta toga da se uradi. Tokom nedavnog Univerzalnog periodičnog pregleda za Bosnu i Hercegovinu, šesnaest preporuka država članica Ujedinjenih nacija eksplicitno se odnosilo na medijske slobode, uključujući i sigurnost novinara i odgovornost za napade i prijetnje protiv njih.  

Zaštita prostora za kritičku javnu debatu zasnovanu na činjenicama je od suštinske važnosti. Za to ne snose odgovornost samo novinari – za to prvenstveno i na prvom mjestu moraju biti odgovorni politički lideri i institucije. Na ovaj Svjetski dan slobode medija, reafirmiramo našu posvećenost medijskom ambijentu u kojem novinari mogu raditi slobodno i sigurno. Zaštita slobode medija ne svodi se samo na obranu tiska – ovdje se radi o zaštiti same demokracije.     

Pozivamo sve vlasti u Bosni i Hercegovini da poduzmu konkretne korake: da zaštite novinare od prijetnji i nasilja, spriječe političko miješanje u medije, osiguraju snošenje odgovornosti za napade, te da revidiraju zakone kojim se ograničava sloboda izražavanja. Ove radnje su ključne ne samo u smislu ispunjavanja međunarodnih obaveza, već i u napredovanju Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Europskoj uniji.