Industrijska proizvodnja u BiH je u padu. Najviše tome doprinosi smanjenje proizvodnje električne energije i rudarstva. Ovo su zaključci najnovije Ekonomske analize Europske komisije za četvrti kvartal 2024. godine.

Kako su naglasili, industrijska proizvodnja u listopadu u BiH pala je za 5,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Dok je u studenom, u odnosu na isti period 2023, industrijska proizvodnja pala za 1,7 posto.

Podsjetili su i na posljednje izvješće o napretku za BiH iz listopada prošle godine, u kojem je naglašeno da je BiH u ranoj fazi spremnosti za uspostavljanje tržišne ekonomije, što se, prevedeno, može shvatiti kao nepostojanje adekvatnog ekonomskog prostora u BiH.

“Zemlja se nalazi između rane faze i djelimične pripremljenosti kada su u pitanju kapaciteti za jačanje izdržljivosti konkurencijskog pritiska i tržišne dinamike unutar EU”, naglasili su, citirajući dijelove izvješća o napretku.

U odnosu na industrijsku proizvodnju koja je pala, u izvješću se konstatuje da turizam i dalje vuče naprijed bh. gospodarstvo, pojašnjavajući da je broj noćenja povećan za 7,3 posto u listopadu u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 11,4 posto u studenom 2024. u odnosu na 2023.

Iako je maloprodaja porasla, rast je ostao na relativno skromnom nivou, kako konstatuju u izvješću, precizirajući da je u listopadu taj rast iznosio 0,7 posto, a u studenom 2,1 posto.

Kada je riječ o turistima, naglašeno je da su dvije trećine strani državljani, i to najviše iz Hrvatske, Srbije i Turske. Imajući u vidu podatke o industrijskoj proizvodnji, očekivano je da je došlo do pada zaposlenosti u ovoj oblasti, što pokazuju i podaci da je u proizvodnoj djelatnosti došlo do smanjenja zaposlenosti za tri posto kada se uzme u obzir prošla godina u odnosu na 2023. godinu.

Broj registriranih na birou rada pao je za čak 21.500 u trećem kvartalu 2024. godine, što iznosi manjak od 6,6 posto u uspordbi s prethodnom godinom.

“Oko 31 posto od ukupnog broja analiziranih se odnosi na visokokvalificirane i kvalificirane radnike, dok se na nekvalifikovane radnike odnosi 29 posto.

Plaće su porasle na deset posto u trećem kvartalu u usporedbi s 9,8 posto u drugom kvartalu. Prosjek je u listopadu bio viši za deset posto u odnosu na prethodnu godinu.

“Zvanične statistike ne uključuju mikropreduzeća koja predstavljaju veliki udio ukupne zaposlenosti, a ta dinamika mogla bi uticati na promjenu slike”, pojašnjavaju oni.

Europska komisija zabilježila je i rast kredita, koji su povećani na devet posto u drugom kvartalu u odnosu na isti period lani, te 6,9 posto u listopadu i 7,5 posto u studenom.

“Glavni faktori rasta kredita su domaćinstva i privatne kompanije. Na domaćinstva otpada polovina ukupnih zajmova, što je rast za oko devet posto u trećem kvartalu prošle u odnosu na treći kvartal 2023. godine.

Kada je riječ o cijeloj regiji, u izvješću je navedeno da je ukupna ekonomska aktivnost smanjena za 3,2 posto u trećem kvartalu u odnosu na isti period prethodne godine. Na to je, kako su istakli, najviše uticalo usporavanje rasta u Srbiji. Kao i u BiH, rast je u najvećoj mjeri postignut jačom domaćom potrošnjom, a i u ostalim ekonomijama regije došlo je do smanjenja nezaposlenosti, piše Financa.