Uhićenja u NATO-ovoj Agenciji za nabavu: poslovi vezani uz nabavu oružja i streljiva ionako su poznati kao problematični, a u vrijeme kada se sve više ulaže u obranu, rizik od korupcije postaje vrlo realan.

Prva dva uhićenja objavilo je u srijedu (14. svibnja) belgijsko državno odvjetništvo. Kako je navedeno, riječ je o „mogućim nepravilnostima“ u ugovorima za kupnju streljiva i dronova za NATO.

Sumnja se da su zaposlenici ili bivši zaposlenici NATO-ove Agencije za potporu i nabavu (NSPA) prosljeđivali informacije određenim izvođačima radova u području obrane. 

-Postoje naznake da je novac pribavljen tim nezakonitim radnjama opran, djelomično i osnivanjem konzultantskih tvrtki, navedeno je u priopćenju tužiteljstva.

Ubrzo nakon toga i nizozemske vlasti objavile su informaciju o tri uhićenja. Među ostalima, uhićen je i jedan 58-godišnji bivši službenik Ministarstva obrane čiji je posao „uključivao međunarodne ugovore o javnoj nabavi“.

Ured državnog odvjetništva u Luksemburgu, gdje se nalazi sjedište NSPA-e, naveo je da su u toj zemlji zaplijenjeni određeni dokumenti. Dodaje se i da je istraga proširena na Italiju, Španjolsku i SAD, a koordinira je Eurojust, pravosudna agencija Europske unije.

NATO: „Želimo doći do korijena ovog slučaja“

Na nedavnom sastanku NATO-a u Antalyji, u Turskoj, glavni tajnik Saveza Mark Rutte rekao je novinarima da je agencija NSPA sama pokrenula istrage. 

-Želimo doći do korijena ovog slučaja, rekao je Rutte.

U NSPA-i je zaposleno više od 1.500 ljudi. Osim sjedišta u Luksemburgu, agencija ima urede i u nekoliko drugih europskih zemalja. Ona je zadužena za pružanje logističke potpore NATO-ovim operacijama i misijama, a osim toga u ime zemalja članica pregovara o zajedničkim ugovorima o nabavi oružja i opreme. Ideja je da se tim zajedničkim nabavama, odnosno učinkovitijim grupiranjem potražnje, uštedi novac. Kako NATO navodi, agencija posluje po načelu „bez gubitaka i bez profita“.

Prošle godine je tako, u ime nekoliko zemalja članica, NSPA potpisala ugovor vrijedan gotovo 624 milijuna eura za nabavu protuzračnih raketa Stinger. Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio je taj sporazum u svibnju 2024., ali nije navedeno koje su zemlje uključene.

Stručnjakinja za pitanja obrane Francesca Grandi iz organizacije Transparency International ocjenjuje da aktualna istraga u NATO-u, bez obzira na njezin ishod, predstavlja „vrijedan podsjetnik“ na to koliko je važan temeljit nadzor nad načinom trošenja javnog novca na obranu. 

„Ovaj slučaj doista na neki način dolazi u pravi trenutak, jer nas podsjeća na važnost transparentnosti.“

Loš trenutak za NATO

Za NATO, međutim, ovo nije nimalo povoljan trenutak. Zbog velikog vojnog nagomilavanja Rusije, i usred rata te zemlje s Ukrajinom, članice NATO-a u velikoj mjeri povećavaju ulaganja u obranu, što će vjerojatno potrajati godinama.

Vjeruje se da će se na predstojećem summitu Saveza, pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, 32 zemlje članice obvezati da će na obranu trošiti najmanje 3,5 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To bi bio ogroman iskorak u odnosu na trenutni cilj od dva posto, odnosno trenutačnu prosječnu proporcionalnu potrošnju BDP-a od 2,7 posto. Tijekom 2024. NATO je kolektivno potrošio 1,3 bilijuna dolara na obranu, pokazuju podaci Saveza objavljeni prošlog mjeseca.

Na velika ulaganja sprema se i Europska unija, čije članice čine dvije trećine NATO-a. Europska komisija nedavno je objavila plan prema kojem će se iskoristiti izvrstan kreditni rejting Unije za pozajmicu od 150 milijardi eura. To bi trebalo pomoći da 27 članica EU-a investira dodatnih 800 milijardi eura u obranu.

Više novca – više problema

Sa stotinama milijardi eura koje će se u idućih pet godina slijevati u obrambenu industriju, javne institucije vjerojatno će se naći pod velikim pritiskom jer će morati upravljati rizicima vezanim uz potencijalnu korupciju.

Sektor obrane je praktički svugdje u svijetu osobito sklon korupciji – zbog visoke razine tajnosti vladinih ugovora, velikih iznosa novca i osjetljive prirode pregovora, objašnjava Francesca Grandi iz Transparencyja.

Ni Europa nije iznimka. Na nacionalnoj razini i na razini Europske unije mnogi mehanizmi transparentnosti često se ne primjenjuju kada je riječ o obrani i sigurnosti.

Europski parlament, primjerice, nema uobičajeni proračunski nadzor nad novcem koji se, putem Europskog instrumenta za mirovnu potporu, šalje Ukrajini za njezine obrambene potrebe. A više od deset milijardi eura već je dodijeljeno Kijevu putem mehanizma koji je izvan proračuna Unije.

U Transparencyju su vrlo zabrinuti, jer smatraju da donositelji politika nisu dovoljno zainteresirani za transparentnost i nadzor u kontekstu rastućih izdataka za obranu, kaže Grandi. Istodobno, lobiranje u obrambenoj industriji je u porastu.

-Zbog nedostatka nadzora riskiramo da završimo s obrambenom arhitekturom koja ne osigurava sigurnost svojih građana na način na koji bi trebala, koja je obilježena neučinkovitošću, rasipa novac, ali i stvara prostor za zlouporabu moći i neprimjeren utjecaj, zaključuje stručnjakinja Transparency Internationala, Francesca Grandi.