Računi Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine i dalje su blokirani, zbog čega radnici bez plaća i naknada realiziraju program za bh. građane, ali su bili prinuđeni obustaviti emitiranje popodnevne emisije “BHT1 Uživo” te vikend-izdanja emisije “Jutro za sve”. 

Urednički kolegij upozorava da ekipe ne mogu odlaziti na teren niti izvještavati iz svih krajeva zemlje, te najavljuju mogućnost dodatnih programskih restrikcija. Najgore tek predstoji, kažu za Detektor, jer radnici uskoro ostaju bez zdravstvenog osiguranja.

Dejan Petrović, urednik Informativnog programa BHT1, kaže da će u tužbi koju su najavili nedavnim priopćenjem biti država BiH, odnosno Parlamentarna skupština, koja je osnivač Javnog servisa, i Vijeće ministara, koje je kroz Ministarstvo komunikacija i prometa trebalo da brine o javnom emiteru. Kaže da će u narednim danima biti razmotrene sve pravne mogućnosti i eventualno tužba.
-Mi smo isto to priopćenje poslali svim zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, posebno članovima Komisije za promet, predstavnicima međunarodne zajednice, ambasadama, OHR-u, OSCE-u, članicama PIC-a. I evo, do sada se nitko nije oglasio. Bilo je nekih tih sporadičnih odgovora, kao da mi imamo njihovu podršku, ali od konkretnog nekog rješenja ništa, objašnjava Petrović.

Višegodišnja agonija

Program BHT-a je ugrožen godinama, kažu iz Kolegija, i gašenje pojedinih emisija je moralo da se desi na kraju. Sada se pokušavaju održati emisije koje su neophodne, ali problem predstavlja nedostatak novca za isplatu radnika i dnevnica.
Sugovornici Detektora kažu da je stanje alarmantno i da najveći problem tek slijedi, jer od 1. rujna radnici BHRT-a nemaju zdravstveno osiguranje, a zdravstveni zavodi i u Federaciji i Republici Srpskoj naročito im ne žele “progledati kroz prste” znajući u kakvom se položaju nalaze.
-Znači, sve ovo ostalo, plaće i ne znam ni ja šta, ti ćeš nekako premostiti. Ali kad dođeš u situaciju da ne možeš otići doktoru, ljudi koji imaju redovne terapije, koji su bolesni ili, ne daj Bože, da se sad nekom nešto desi, kaže Petrović.

Detektor je ranije pisao da RTRS od 2017. godine zadržava novac od RTV takse prikupljen na području Republike Srpske, dok BHRT kroz desetak sudskih postupaka potražuje više od 100 milijuna maraka.
Viši privredni sud u Banjoj Luci je u travnju donio presudu prema kojoj je RTRS u roku od 30 dana trebao isplatiti BHRT-u 5,4 milijuna maraka. Rok je istekao, ali uplata tada nije bila izvršena. Ranije su, prema navodima rukovodstva BHRT-a, donesene i odluke Vrhovnog suda Republike Srpske u korist državnog emitera, nakon što je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava BHRT-a.

-Unatoč sudskim presudama, računi BHRT-a su i dalje blokirani, što u ovom trenutku znači da je upitan prijenos utakmica nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u ‘Ligi nacija’. Do sada smo nadljudskim naporima uspješno realizirali sportske i sve druge projekte, ali, uz svu želju da to nastavimo, sada smo u nemogućnosti zbog administrativnih barijera, odnosno blokiranih računa, stoji u ranijem priopćenju urednika i novinara BHRT-a.
Odvjetnik Damir Katica iz Sarajeva, koji zakonski zastupa BHRT, kaže da je svaki sud pred kojima se predmet nalazio donio rješenje u njihovu korist.
-U toku trajanja ovih izvršnih postupaka pred oba suda, Vrhovni sud RS-a je donio odluku koja je konačna i koja mijenja stanje predmeta u izvršnom postupku, gdje sada BHRT od dužnika prelazi u poziciju povjerioca, zbog čega u skorije vrijeme očekujemo i deblokadu računa BHRT-a, objašnjava Katica.

Što kaže zakon

Zakon o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH propisuje da se redovna djelatnost BHRT-a prvenstveno financira iz RTV takse i marketinga. Zakon BHRT-u nalaže i da, radi interesa stanovništva cijele zemlje, osigura praćenje najvažnijih kulturnih, sportskih i drugih događaja. Među njima su utakmice zvaničnih međunarodnih natjecanja u kojima nastupaju reprezentacije BiH.

Zbog toga upozorenje da je ugrožen prijenos utakmica nije samo pitanje sportske ponude. Ono pokazuje da državni emiter možda više nema sredstva da izvršava jednu od svojih izričito propisanih funkcija.
Vijeće ministara BiH je 2. srpnja 2026. godine, na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, odobrilo dodatnih šest milijuna KM za BHRT iz sredstava Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH predstavilo je ovu odluku kao najveću pojedinačnu podršku BHRT-u iz sredstava RAK-a. Zajedno sa četiri milijuna maraka odobrena tokom 2024. godine, pomoć je u aktualnom mandatu dostigla deset milijuna KM. Ali manje od tri mjeseca nakon odluke, BHRT ponovo obustavlja emisije i upozorava da ne može redovno raditi.
-Stanje je alarmantno, kaže jedna od radnica s kojom smo razgovarali.

Radnici BHRT-a su u studenom 2025. godine prosvjedovali ispred Parlamentarne skupštine BiH i emitirali specijalni program “Ne gasite BHRT”. Tada je vršitelj dužnosti generalnog direktora Belmin Karamehmedović upozorio da institucija duguje Europskoj radiodifuznoj uniji, Upravi za indirektno oporezivanje i dobavljačima, te da nema dovoljno novca za električnu energiju, grijanje i zamjenu dotrajale opreme.
-Mi smo jučer iskoristili neki događaj koji je bio da vidimo s premijerom Nikšićem. Svjesni su kako je Vlada Republike Srpske za dva dana riješila probleme RTRS-a, iako nemaju suštinsku nadležnost nad RTRS-om. Ali ako se želi pomoć, ako se žele zadržati radnici, ako želimo javni servis na nivou države, onda se neke barijere, valjda, moraju preći, prepričava Petrović obraćanje premijeru Federacije BiH, od koga su na kraju dobili odgovor da nije nadležan.

Namjerno uništavanje

Menadžment je od Parlamenta, Vijeća ministara i drugih institucija tražio hitnu financijsku intervenciju, poštivanje zakona, strategiju očuvanja javnog servisa i kreditna sredstva koja bi kasnije bila vraćena naplatom potraživanja od RTRS-a.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH kaže da se pokušava sustavno uništiti javno emitiranje namjernim uskraćivanjem financiranja, odnosno izbjegavanjem ispunjavanja obaveza koje su nastale i na osnovu pravosnažnih presuda.
S druge strane, one političke opcije koje ne blokiraju, pitanje problema javnog servisa koriste kao određenu vrstu populizma.

-Jer, realno, kada pogledamo i entitetske javne servise i lokalne, radio, TV stanice i slično, u velikoj mjeri zavise od lokalnih politika na tim nivoima vlasti, kako se tko smjenjuje, kako tko koga imenuje i slično. Ovdje je trebalo da bude neka vrsta ostvarenog balansa, međutim vidimo da se i tu pokušava na sve moguće načine izvršiti politički utjecaj i blokada rada na onaj način na koji bi trebalo da radi jedan javni servis, kaže Korajlić.

U siječnju 2026. reagiralo je i Predsjedništvo BiH. Financijsko stanje BHRT-a ocijenilo je prijetnjom njegovom opstanku, pozvalo na provođenje zakona, prinudnu naplatu 103,5 milijuna KM i osiguravanje interventnih sredstava. Parlamentarna komisija za promet i komunikacije također je održavala tematske sjednice o javnom RTV sistemu.
-Nakon prebijanja međusobnih potraživanja, RTRS je dužan izmiriti BHRT-u više od 12 milijuna maraka. Napominjemo da se potraživanje BHRT-a svakodnevno povećava odnosno mijenja zbog visoke dnevne zakonske zatezne kamate, koja će rasti sve do konačnog izmirenja duga, rekao je Katica.

Unatoč tome, devet mjeseci nakon zaključaka Predsjedništva i dva mjeseca nakon uplate šest milijuna KM, računi su blokirani, radnici traže naknade, a emisije se ne emitiraju. Institucije su, dakle, uspjele pronaći privremeni novac, ali nisu uspostavile sistem koji bi spriječio povratak iste krize, kaže Petrović.
-Jer sve će ljudi nekako prežvakati, ali onog trenutka kad ti ne budeš mogao ići doktoru, to je već problem, upozorava Dejan Petrović, član Uredničkog kolegija BHT1, te poručuje da program koji trenutno građani gledaju emitira se uz dobru volju svih uposlenika, bez naknada i plata, navodi Detektor.