Trumpova administracija priprema plan o 90-dnevnoj zabrani izvoza dizela, unatoč otporu naftne industrije i podjelama unutar vlade. Pet izvora upućenih u rasprave potvrdilo je sinoć da je cilj te mjere smanjiti cijene goriva koje opterećuju republikance uoči izbora za Kongres, piše Politico.

Pravni okvir za uvođenje zabrane još se razrađuje, a američki proizvođači goriva protive se odluci. Upozoravaju da bi kratkoročna korist bila poništena kasnijim, još većim rastom cijena. Ako se isporuke obustave, bit će to prvo ograničenje izvoza američkih energenata otkako je Obamina administracija 2015. ukinula desetljećima staru zabranu izvoza sirove nafte.

Cijene dizela dosegnule su rekordne razine zbog rata protiv Irana, koji je Trumpova administracija pokrenula u veljači, te zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije. To je potaknulo republikance iz poljoprivrednih saveznih država da zatraže zabranu izvoza. Prema podacima udruge AAA, prosječna cijena galona dizela u srijedu je bila 6,52 dolara, što je 91 cent više nego prije mjesec dana i 2,83 dolara više nego lani.

 "Zahvatila ih je potpuna panika"
Dio republikanskih zastupnika, čelnici rafinerijske industrije, pa i neki vladini dužnosnici i dalje pokušavaju uvjeriti predsjednika Donalda Trumpa da je zabrana loša ideja. Oni smatraju da bi mogla imati suprotan učinak i na kraju povećati cijene benzina, zrakoplovnog goriva i drugih derivata. To navode izvori koji su tražili anonimnost zbog osjetljivosti internih komunikacija u Bijeloj kući.

Ipak, visoke cijene energenata stvaraju probleme republikanskim kandidatima uoči izbora za manje od sedam tjedana. Zato je Trump sklon objaviti zabranu do kraja tjedna, a moguće negativne posljedice smatra "problemom za prosinac", izjavio je jedan od direktora u naftnoj industriji koji je o tome razgovarao s visokim dužnosnicima Bijele kuće.

"Razumne glasove u Bijeloj kući nadjačala je frakcija koju je zahvatila potpuna panika i uvjerenje da se pod svaku cijenu mora nešto poduzeti oko cijena goriva", rekao je taj izvor. "Politički dio je odbacio sve argumente struke uz poruku: 'Kvragu, nešto se mora poduzeti'."

Glasnogovornici Bijele kuće i Ministarstva energetike nisu izravno odgovorili na konkretna pitanja o planu. Jedan dužnosnik Bijele kuće izjavio je: "Ovo je još jedna lažna vijest Politica".

Upozorenja o posljedicama
Zabrana bi mogla kratkoročno smanjiti cijene dizela u nekim dijelovima SAD-a jer bi se tankeri namijenjeni Europi ili Aziji preusmjerili na domaće tržište i tako povećali ponudu. Ipak, rafinerije bi s vremenom usporile proizvodnju zbog gubitka izvoznih tržišta, što bi na kraju opet dovelo do rasta cijena.

Ideji o potpunoj zabrani usprotivili su se ministar energetike Chris Wright, ministar financija Scott Bessent i ministar unutarnjih poslova Doug Burgum, tvrde izvori upoznati s internim raspravama. "Bessent je discipliniran. Reći će svoje mišljenje, a zatim provesti odluku", rekao je jedan od izvora. Glasnogovornici ministarstava financija i unutarnjih poslova nisu odmah odgovorili na upite za komentar.

"Situacija je kaotična"
Prema tvrdnjama Trumpovog energetskog savjetnika koji je tražio anonimnost, ministar Wright je u utorak navečer nazvao direktore energetskih kompanija i rekao im da je uvođenje 90-dnevne zabrane izgledno u idućim danima. Nekoliko direktora odmah je počelo zvati Bijelu kuću kako bi pokušali spriječiti odluku. Savjetnik je dodao da je "situacija vrlo kaotična i sve se još može promijeniti".

"To je užasna ideja", rekao je. Drugi predstavnik industrije izjavio je da bi odluka mogla ovisiti o tome tko će biti "posljednja osoba u sobi" s Trumpom kada se bude odlučivalo.

Vanjski savjetnik administracije rekao je da su proteklih dana primili "gomilu paničnih upita" o alternativama zabrani. Postoji bojazan da bi administracija mogla stalno produljivati zabranu i time stvoriti presedan za državnu intervenciju na energetskim tržištima, model koji bi kasnije mogli koristiti i demokrati. "Jasno je da unutar administracije postoji snažan otpor toj ideji", dodao je.

Trumpov ministar javno se protivi zabrani
Ministar energetike Wright u srijedu se na jednom događaju u New Yorku javno usprotivio ideji. "Grub alat poput zabrane izvoza dizela sigurno ne funkcionira jer SAD izvozi goleme količine tog goriva", rekao je Wright na panelu u sklopu Tjedna klime.

"Mi smo najveći svjetski izvoznik dizela, ali ista rafinerija koja proizvodi dizel proizvodi i benzin i zrakoplovno gorivo. Ako ne možete izvoziti dizel i ostanete bez skladišnog prostora, morat ćete smanjiti preradu u SAD-u. To bi stvorilo pritisak na rast cijena benzina i zrakoplovnog goriva."

"Moguće da dođe do određenih prilagodbi"
Na drugom događaju Wright je dao naslutiti da se ipak neće uvesti opća zabrana. "Vjerojatnije je da će se to provesti na dobrovoljnoj bazi", izjavio je na događaju u organizaciji Heatmapa. "Nećemo prekinuti izvoz američkog dizela, ali je li moguće da dođe do određenih prilagodbi u tokovima goriva iz američkih rafinerija? Da, mislim da ćemo to vidjeti jer bi to moglo zaustaviti rast cijena dizela."

O ideji zabrane povremeno se raspravljalo mjesecima, ali ključni trenutak dogodio se prošlog vikenda kada ju je podržao republikanski senator Chuck Grassley iz Iowe. Grassley, jedan od vodećih zagovornika poljoprivrede u Senatu, objavio je na platformi X da visoke cijene dizela "UNIŠTAVAJU PRIHODE POLJOPRIVREDNIKA". Njegova je poruka potaknula brojne zahtjeve republikanaca iz poljoprivrednih regija koji od administracije traže da smanji cijenu dizela, pa i zabranom izvoza.

Globalne posljedice
Takva bi mjera bila uvedena u trenutku kad su svjetske zemlje postale ovisnije o američkom dizelu. Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana u veljači oštetio je rafinerije na Bliskom istoku i smanjio proizvodnju nafte u regiji, dok Ukrajina napada ruske rafinerije u obrani od invazije, piše index.

"Američka zabrana izvoza dizela pogoršala bi ionako velike napetosti na globalnom tržištu i kratkoročno dodatno podigla cijene izvan SAD-a", napisao je David Oxley, glavni ekonomist za klimu i sirovine u tvrtki Capital Economics. "Ipak, s obzirom na to da bi višak dizela u SAD-u mogao paradoksalno prisiliti američke rafinerije da smanje opskrbu naftnim derivatima, i to potencijalno već za nekoliko tjedana, zabrana bi na kraju bila kontraproduktivna."