IZJAVA američkog predsjednika Donalda Trumpa da s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom razgovara o mogućoj prodaji oružja Tajvanu izazvala je zabrinutost u Taipeiju. Ta se otočna demokracija, naime, suočena s teritorijalnim pretenzijama Pekinga, uvelike oslanja na potporu Sjedinjenih Država, piše AP.

Trump je u ponedjeljak novinarima rekao da o mogućoj prodaji razgovara s kineskim čelnikom, što je neočekivana izjava koja bi, prema mišljenju stručnjaka, mogla narušiti desetljećima stara načela vanjske politike koja definiraju odnos SAD-a i samoupravnog Tajvana.

"Razgovarao sam s njim o tome. Imali smo dobar razgovor i uskoro ćemo donijeti odluku", rekao je Trump na pitanje o Xijevu protivljenju prodaji oružja. Dodao je kako ima "vrlo dobar odnos s predsjednikom". Njegovi su komentari potaknuli raspravu među stručnjacima i političarima o tome najavljuje li to moguću promjenu američke politike prema Tajvanu uoči Trumpova planiranog posjeta Kini u travnju.

Opasan presedan?
Trumpovo savjetovanje sa Xijem o prodaji oružja Tajvanu moglo bi prekršiti takozvanih Šest jamstava, skup neobvezujućih načela američke politike formuliranih 1982. za vrijeme predsjednika Ronalda Reagana, koja su usmjeravala odnose SAD-a s Taipeijem, smatra William Yang, viši analitičar za sjeveroistočnu Aziju pri Međunarodnoj kriznoj skupini.

Drugo od Šest jamstava navodi da se SAD "nije složio savjetovati s Narodnom Republikom Kinom o prodaji oružja Tajvanu". "Toga su se u načelu držali svi američki predsjednici nakon Ronalda Reagana kako bi opravdali nastavak prodaje oružja Tajvanu bez potrebe da o tome raspravljaju s Kinom", rekao je Yang.

Dodao je kako Trump time možda stvara "opasan presedan" koji bi Pekingu omogućio da postavlja uvjete za američku prodaju oružja Tajvanu. Tajvanska vlada, koja je na tjedan dana dugom odmoru povodom Lunarne nove godine, nije reagirala na Trumpove izjave.

Kina osuđuje rekordnu prodaju oružja
Napetosti proizlaze iz kineskih pretenzija na Tajvan, za koji Peking tvrdi da ga treba pripojiti, po potrebi i silom. Kina zabranjuje svim zemljama s kojima ima diplomatske odnose da održavaju formalne veze s Taipeijem te redovito šalje ratne brodove i vojne zrakoplove u blizinu otoka.

Iako nema službene odnose s Tajvanom, SAD je najveći neformalni saveznik i dobavljač oružja otoku. Domaći zakoni obvezuju SAD da Tajvanu osigura dovoljno sredstava za odvraćanje bilo kakvog oružanog napada s kopna.

 
Trumpova administracija u prosincu je najavila rekordan paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan više od 11 milijardi dolara. Kina je oštro reagirala na taj sporazum, a Xi je u telefonskom razgovoru s Trumpom ranije ovog mjeseca upozorio da "SAD mora oprezno rješavati pitanje prodaje oružja Tajvanu".

Xi je također naglasio da je "pitanje Tajvana najvažnije pitanje u kinesko-američkim odnosima", stoji u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova o njihovu razgovoru.

Tri stupa odnosa
U nedostatku formalnih diplomatskih odnosa s Tajvanom, američka politika prema tom samoupravnom otoku temelji se na tri stupa, objašnjava Lev Nachman, profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Tajvanu.

Prvi stup, i jedini koji je formaliziran kao zakon, jest Zakon o odnosima s Tajvanom. Kongres ga je usvojio 1979. godine, kada je SAD uspostavio formalne diplomatske odnose s Kinom i prekinuo ih s Tajvanom. Zakon obvezuje SAD da Tajvanu osigura sredstva za samoobranu, a sve prijetnje otoku smatra sigurnosnim pitanjem od značaja.

Drugi stup su Tri zajednička priopćenja, niz izjava američke i kineske vlade iz 1970-ih i 1980-ih koje se bave raznim temama, uključujući i Tajvan. Kroz ta priopćenja SAD prihvaća da postoji samo jedna Kina, ali ne priznaje suverenitet Pekinga nad Tajvanom.

Kinesko pravo glasa
Priopćenja čine temelj američke "strateške dvosmislenosti" prema Tajvanu, što Washingtonu ostavlja prostor za podršku otoku bez kršenja diplomatskih sporazuma s Kinom. Naposljetku, Šest jamstava formulirano je kako bi se Tajvanu zajamčila kontinuirana američka potpora, a vjeruje se da su ih se pridržavali svi američki predsjednici od Reagana naovamo.

 
Trumpovi komentari ostavljaju dojam da bi Kina mogla imati pravo glasa o količini oružja koje se prodaje Tajvanu, kaže Hoo Tiang Boon, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Tehnološkom sveučilištu Nanyang u Singapuru.

"Čak i ako SAD na kraju odobri bilo kakav paket prodaje oružja Tajvanu, ovo je zabrinjavajući razvoj događaja, posebno iz perspektive Tajvana, jer zvuči kao da bi to moglo postati predmetom cjenkanja", rekao je Hoo.

Tajvan ključna tema
Trump bi u travnju trebao prvi put u svom sadašnjem mandatu posjetiti Kinu, a očekuje se da će Tajvan biti jedna od glavnih tema njegovih sastanaka sa Xijem, uz pitanja poput trgovine i pristupa naprednim tehnologijama.

Neizvjesnost oko toga hoće li Trump tijekom posjeta otvoriti pitanje prodaje oružja Tajvanu vjerojatno će pojačati skepticizam na otoku o tome bi li SAD intervenirao u slučaju kineskog napada, smatra Yang.

"Upravo je taj daljnji val skepticizma i zabrinutosti prema Sjedinjenim Državama unutar Tajvana ono što bi Kini išlo u prilog", dodao je. Vlada predsjednika Lai Ching-tea, koja se zalaže za neovisnost, već ima problema s osiguravanjem plaćanja za postojeće pakete američkog oružja, jer je proračun za to namijenjeni proračun zaustavljen u parlamentu.