Pokušaji Europske unije da policiji daju nove ovlasti za skeniranje privatnih poruka u potrazi za materijalom seksualnog zlostavljanja djece (engl. child sexual abuse material ili CSAM) zaustavljeni su zbog vala javnog protivljenja od strane zagovornika privatnosti, platformi za razmjenu poruka i zabrinutih žitelja.

Prošli tjedan države članice EU nisu uspjele napredovati u vezi s legislativom predloženom još 2022. godine, koja bi prisilila aplikacije za razmjenu poruka da skeniraju svoje usluge u potrazi za dokazima o zlostavljanju djece. Grupe za zaštitu privatnosti, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i tehnološki službenici godinama upozoravaju da bi prijedlog mogao općenito zabraniti tehnologiju enkripcije i omogućiti masovan nadzor građana EU, piše Politico.

Spor koji sad već dugo traje

Sukob sučeljava moćne tehnološke kompanije i organizacije za privatnost s koalicijom policijskih vlasti i grupa za prava djece. Velike i male tehnološke tvrtke, od Signala i WhatsAppa do Elona Muska i njegove platforme X, udružile su se sa zagovornicima privatnosti kako bi obranile povjerljivost komunikacija. Posljednjih tjedana zabrinuti građani preplavili su elektronkom poštom i porukama protiv prijedloga zakonodavace u Bruxellesu.

Enkripcija je dugo bila u središtu rasprava o nacionalnoj sigurnosti i privatnosti. Bez zakonitog pristupa enkriptiranim komunikacijama, policija vodi borbu protiv kriminala s povezom na očima, rekao je Jan Op Gen Oorth, glasnogovornik Europola, za Politico još u travnju ove godine. S obzirom na to da je takozvana 'end-to-end' enkripcija sada standard na svim glavnim platformama za razmjenu poruka, samo pošiljatelj i primatelj mogu čitati poruke, što frustrira vlasti.

EU pokušava pronaći rješenje

Pozivajući se na 85 milijuna slika i videa prikazujućih seksualno zlostavljanje djece prijavljenih globalno 2021. godine, Europska komisija predložila je da platforme za razmjenu poruka otkrivaju, prijavljuju i uklanjaju materijal seksualnog zlostavljanja djece sa svojih usluga. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi probijanje enkripcije izložilo stotine milijuna legitimnih privatnih poruka nepotrebnom nadzoru.

Danska, koja je u srpnju preuzela predsjedanje Vijećem EU, predstavila je novi nacrt zakona koji je sada u središtu pregovora. Države članice moraju postići dogovor o verziji zakona prije nego što započnu pregovore s Europskim parlamentom, koji je 2023. usvojio za privatnost korisnika prihvatljiviju verziju.

Ključna pitanja i podjele

Legislativa raspravlja o tri glavna pitanja: obvezno skeniranje, otkrivanje takozvanog 'groominga' i skeniranje poznatog i nepoznatog CSAM sadržaja. Danski nacrt ponovno uvodi obvezno skeniranje putem naloga za otkrivanje koje izdaje sud ili neovisna vlast, isključuje skeniranje tekstualnih i audio poruka za 'grooming' i predlaže takozvani 'client-side scanning' (skeniranje na strani klijenta) kako bi se sačuvala enkripcija, što zagovornici privatnosti osporavaju.

Države EU su podijeljene. Njemačka i Poljska protive se obveznom skeniranju, dok Danska, Švedska, Španjolska i Francuska podržavaju strože mjere. Čak i ministarstva unutar europskih vlada imaju različite stavove po tom pitanju. Ministarstva unutarnjih poslova preferiraju strože ovlasti za policiju, dok pravna i digitalna ministarstva upozoravaju na eroziju građanskih sloboda.

Na razini EU, Europol i Ministarstvo unutarnjih poslova Komisije nastavljaju lobirati za proširen pristup podacima, iako je već ranije utvrđeno da je Europska komisija nezakonito ciljala građane promičući CSAM zakon.