U Srbiju u 2022. iz inozemstva došlo 4,6 milijardi dolara investicija, u BiH tek 661 milijun dolara

12 Srp 2023


U Srbiju u 2022. iz inozemstva došlo 4,6 milijardi dolara investicija, u BiH tek 661 milijun dolara

Piše: Dragan Bradvica

U postdaytonsku Bosnu i Hercegovini nikada nije 'sletjela' niti jedna velika inozemna investicija. Ništa nelogično za bilo koga tko poznaje situaciju u našoj zemlji.

Politička, pravna, ekonomska nesigurnost, leglo korupcije i klijentelizma, država na rubu demografskog kolapsa svakako nije poželjna destinacija za bilo kakvu ozbiljniju inozemnu investiciju. I bez obzira što imamo niz komparativnih prednosti nismo konkurentni već godinama niti u regiji, a kamoli šire.

Naime, BiH je na začelju među balkanskim zemljama po visini inozemnih ulaganja u protekloj godini, navodi se u izvješću Agencije Organizacije Ujedinjenih naroda za  ekonomiju i trgovinu (UNCTAD). Srbija je ponovo lider, a ovaj put iznenadila je Albanija  koja je dosegla rekordnu razinu inozemnih ulaganja.

Podaci

U Srbiju je prošle godine uloženo oko 4,6 milijardi dolara, druga je Albanija sa 1,4 milijarde, a slijede Crna Gora sa 877 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija sa 794 milijuna dolara i BiH sa 661 milijun dolara.

Izvješće pozitivno ocjenjuje inicijative koje je Albanija poduzela u okviru zaštite okoliša i proizvodnje obnovljive energije.

Također se navodi da je razina inozemnih ulaganja zabilježila rast u prvom kvartalu ove godine. Prema podacima koje je objavila centralna  banka Albanije, njihova je vrijednost dosegnula 308 milijuna eura, što je porast od 1,65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je do sada najveća vrijednost izravnih inozemnih ulaganja zabilježena u ovom razdoblju godine, prenosi Indikator.ba.

U pogledu sektora, ulaganja u ekstraktivnu industriju i dalje su velika. Taj je sektor donio i najveći priliv s gotovo 68 milijuna eura u tri mjeseca, zatim slijede financijske i osiguravateljske djelatnosti s 58 milijuna eura te nekretnine s 49 milijuna eura, prenose albanski mediji.

Inozemne investicije u BiH su bile najveće u posljednjih nekoliko godina i imale su rast od 16,3 posto u odnosu na 2021. U prvom kvartalu 2023. godine iznosile su 426,6 milijuna maraka, što predstavlja povećanje od  čak 80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Vlast i dalje gromoglasno šuti

Svakako je pohvalno da investicije rastu ali sve to je daleko od onoga što našoj zemlji treba. Godinama se već od strane ekonomskih stručnjaka upozorava kako pravog ekonomskog oporavka BiH nema bez godišnjeg rasta koji će biti barem šest, sedam posto godišnje. A takvog rasta nema bez značajnog rasta izravnih inozemnih investicija.

A njih nema bez radikalne promjene aktualnog stanja u državi, kojeg pak nema na vidiku. I ne samo to nego ekonomski pokazatelji ukazuju na to da ulazimo u vrlo turbulentno razdoblje. Sve to novim vlastima ne znači mnogi pa do sada nisu uradili apsolutno ništa na planu ekonomskih reformi za kojima poslodavci, sindikati, radnici i cijela zemlja vapi već godinama.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

2 h 27 min

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Ruj 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Ruj 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.