Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u srijedu je na hitnom zasjedanju u prvom čitanju (načela) usvojio Prijedlog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) BiH, predlagatelj kojeg su članovi Kolegija Doma naroda BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić. Od 14 izaslanika koji su nazočili sjednici, 'za' Prijedlog tog zakona glasovalo je njih devet, 'protiv' su bila tri, dok su dva izaslanika bila suzdržana. 

Iz Federacije BiH, Prijedlog zakona o VSTV BiH je podržalo pet izaslanika, tri su bila protiv, a jedan suzdržan. Iz Republike Srpske, 'za' predloženi zakon su glasovala četiri, dok je jedan izaslanik bio suzdržan.

Nakon što je usvojen u prvom čitanju, predloženi zakon će biti razmatran i u drugom čitanju, kada će biti moguće ulagati amandmane na predloženi tekst zakona, što su pojedini izaslanici i najavili tijekom diskusije. Potom se pristupilo i razmatranju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, također u prvom čitanju. Usvajanje dva navedena zakona jedan su od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom.

Ademović: Pri korak ka reformi pravosuđa

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Kemal Ademović je, kao jedan od predlagatelja, u uvodnom izlaganju podsjetio da je riječ o Prijedlogu zakona kojeg je Vijeću ministara BiH predložilo Ministarstvo pravde BiH, no koji zbog opstrukcije u Vijeću ministara nikada zvanično nije predložen Parlamentarnoj skupštini BiH. Kako je napomenuo,  usvajanje zakona su u Vijeću ministara BiH blokirali ministri iz SNSD-a. 

- Stoga smo, kao članovi Kolegija ovog Doma, mi bili prinuđeni u parlamentarnu proceduru uputiti ovaj Zakon. Iako Prijedlog ovog zakona zasigurno predstavlja iskorak ka usklađivanju našeg zakonodavstva s europskim standardima, i što je jako važno, potvrđuje kontinuitet postojanja VSTV-a BiH kao institucije, smatram da postoje određene stvari koje treba popraviti, dodao je Ademović i napomenuo da je, stoga, inzistirao da se izaslanicima kroz amandmane omogući popraviti tekst tako važnog i složenog zakona. Ocijenio je da tekst predstavlja prvi korak ka ozbiljnoj reformi pravosuđa, kako je to potvrdila i Venecijanska komisija. - Ono što je važno jest da, prema ovom Prijedlogu, sastav VSTV-a BiH mora biti sukladan Ustavu BiH, dodao je uz opasku da je u tekst nužno inkorporirati i preporuke koje se tiču imovine nositelja pravosudnih funkcija. 

- S druge strane, kao najvažnije, treba voditi računa da se ne naruši funkcionalnost i efikasnost rada samog Vijeća kao institucije utemeljene sa zadaćom osigurati neovisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe, poručio je izaslanicima Ademović.

Ministar Bunoza obrazložio Prijedlog zakona o VSTV-u 

Prethodno je ministar pravde BiH Davor Bunoza na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, obrazlažući Prijedlog zakona o VSTV BiH, ukazao da on predstavlja najznačajniji zakon za domaće pravosuđe. Podsjetio je da su 2023. godine usvojene izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH, kojim je reguliran tehnički integritet, veća odgovornost i transparentnost za pravosuđe, te je postojala obveza u roku od godinu dana donijeti cjelokupan zakon. 

- Drago mi je da, zahvaljujući ovim izmjenama iz 2023., danas ne možete biti sudac, tužitelj niti možete napredovati u toj oblasti ako vam nisu provjerili imovinu koja je javno objavljena i za članove kućanstva nositelja pravosudne funkcije. Po prvi puta imamo presude za sukob interesa, situaciju da je neko imenovanje poništeno, što prije 2023. nije bilo moguće. To je najznačajniji korak u našem pravosuđu, a odluke VSTV-a BiH nisu više konačne, već ih se preispituje, napomenuo je ministar Bunoza te dodao da cjelokupan zakon sadrži 23 pozitivne stvari za domaće pravosuđe. Kako je istaknuo, tijekom izrade ovog Zakona je i Venecijanska komisije izdala dva mišljenja. U samoj izradi, nastojali smo biti što otvoreniji i što transparentniji. Po prvi puta smo dostavljali prijedloge zakona nevladinom sektoru, pozvali smo sve nevladine organizacije, akademsku zajednicu, pridonijeti izradi ovog zakona, dodao  je te ocijenio da je jedna od najvećih značajki i poboljšanja u zakonu činjenica da je gotovo pa isključen politički utjecaj. 

Prema riječima ministra pravde BiH, temeljem Prijedloga zakona će, od ukupno 20 članova, njih svega dva imenovati 'politička tijela, a to ne mogu biti parlamentarci niti članovi Vijeća ministara BiH.

 - Bude li ovaj Zakon o VSTV-u usvojen, bit će jedan od zakona s najmanje utjecaja politike u odnosu na druge europske zemlje, ustvrdio  je Bunoza te pojasnio da je transparentniji i način izbora i da su, za razliku od važećeg Zakona, propisali javne pozive za imenovanje za član VSTV-a BiH, kao i jasne kriterije. Propisane su i smetnje za članstvo u VSTV-u BiH. - Jasnije smo regulirali i položaj Tajništva VSTV-a te nema više uzastopnih mandata. Član VSTV-a, također, ima samo jedan mandat. Dolaze svi u isto vrijeme, odlaze svi u isto vrijeme, čime također sprječavamo potencijalni sukob interesa. Interni premještaj smo također jasnije regulirali, ocjenjivanje rada sudaca i tužitelja nije više u rukama jedne osobe, predsjednika suda. Sada postoje posebna povjerenstva, a postoji i efektivna pravna zaštita, naveo je ministar Bunoza obrazlažući pojedine odredbe predloženog zakona. U odnosu na etničke kvote, kazao je da one ne postoje. 

- Postoje kvote kako bi se osiguralo sve različitosti BiH u smislu da postoje minimalne kvote za pripadnike konstitutivnih naroda i ostalih 4, 4, 4, 2 od 20. No, ako pozorno analizirate urađeno, mi smo u cijelosti proveli ono što je Venecijanska komisija tražila od nas. Venecijanska komisija nije zahtijevala da ukinemo načelo konstitutivnosti, već da se jasno vodimo, prije svega strukom, poštujući sve različitosti BiH - etničke, spolne i regionalne, što smo to učinili, zaključio je ministar pravde BiH.

O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Ademović je na početku diskusije o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH istaknuo da su posrijedi izmjene i dopune važećeg zakona, a ne novi zakon. S tim u svezi je izrazio nadu će, kada se bude radilo reformu u budućnosti, biti uspostavljen Vrhovni sud, kojeg drži nužnim za ujednačavanje sudske prakse.

 - Tada bi se moglo i govoriti o tome da sjedište tog suda ne bude u Sarajevu, već negdje drugdje. Govorim o Vrhovnom sudu. Sada je minimum odredbi izmijenjen kako bi se uspostavilo funkcionalnost Apelacijskog odjela i da se osiguralo dvostepenost Suda BiH, točnije da se Apelacijsko odjeljenje izdvoji kao drugi, neovisan i nepristran sud, pojasnio je te dodao da Prijedlog tog zakona definira da predsjednika Apelacijskog odjeljenja sada imenuje VSTV, a ne predsjednik suda, dok će Apelacijsko odjel imati svoj proračun, koji je sastavni dio proračuna Suda BiH. Osobito je istaknuo da Prijedlog ne definira sjedište Apelacijskog suda, koje, slijedom toga, ostaje pri sjedištu Suda BiH. Prijedlog ne tretira ni nadležnosti Suda, čime nadležnosti Suda ostaju neizmijenjene. Po mišljenju Ademovića, osobito je bitno da se ovim Prijedlogom preuzima obvezu u roku od godinu od dana od stupanja na snagu ovog zakona donijeti novi zakon o Sudu, koji će biti usklađen sa standardima EU-a, kako je predviđeno u mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

Govoreći o načelima Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, ministar pravde BiH Bunoza je izaslanicima napomenuo da su u protekle tri godine završili cjelokupan tekst Zakona o sudu BiH, ali da nije bilo konsenzus za njegovo usvajanje. Dodao je da je verzija Ministarstva pravde BiH 99% usklađena s mišljenjem Venecijanske komisije, ali da je sporno bilo pitanje kaznene nadležnosti kada je djelo počinjeno na teritoriju jednog entiteta, kao i sjedište Apelacijskog suda. Kako je istaknuo, svrha je postojanje drugostupanjskog suda koji će biti u potpunosti neovisan o prvostupanjskom sudu, što je sukladno Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i pravu na efektivan pravni lijek. Bunoza je najavio da će Ministarstvo pravde BiH sigurno u narednih godinu dana i predložiti cjelokupan zakon.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na koncu je, prvom čitanju, usvojio i načela Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.