Od ukupno 72 institucije u BiH, njih 61 nije dostavila podatke o realizaciji Strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje 2024.-2028., uključujući i državne institucije poput Parlamentarne skupštine BiH, većeg dijela Vijeća ministara BiH, VSTV-a BiH, Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH te Tužiteljstva BiH, navela to prva zamjenica predsjedavajućeg Povjerenstva za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) BiH Ermina Salkičević-Dizdarević tijekom predstavljanja 'Prvog izvješća o monitoringu provedbe Strategije za borbu protiv korupcije 2024.-2028.' i Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije za navedeno razdoblje na konferenciji koju je u četvrtak APIK BiH u Sarajevu organizirao u okviru obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije. 

Salkičević-Dizdarević je, u svjetlu nalaza spomenutog izvješća, taj podatak ocijenila razočaravajućim a kao osobito zabrinjavajuću navela je činjenicu da su u pitanju institucije koje predstavljaju najvišu razinu vlasti u BiH, a koje građani doživljavaju kao zaštitnike pravde i prava.

- Dajem punu podršku radu APIK-a i njenom nastojanju učiniti pozitivnu promjenu u društvu. Borba protiv korupcije nije posao samo pojedinca, jednog parlamenta ili ove Agencije, već svakog pojedinca te ona ovisi isključivo o osobnom i profesionalnom integritetu, poručila je.

Podsjetivši da su Strategija za borbu protiv korupcije u BiH 2024.-2028. i prateći Akcijski plan usvojeni lani, Damirka Mioč, zamjenica direktora APIK-a BiH, pojasnila je da je APIK u proteklom razdoblju radio na sustavnom prikupljanju podataka o njihovoj provedbi kroz prikupljanje informacija, dokumentacije i podataka od svih dionika uključenih u Akcijski plan, prvenstveno institucija na razini BiH, ali i tijela za borbu protiv korupcije na drugim razinama vlasti, koja su APIK-u u okviru svojih nadležnosti dostavljali podatke. Mioč je napomenula da predstavljeno prvo Izvješće o monitoringu provedbe Strategije, koje donosi pregled ispunjenosti obveza u prvoj godini njene primjene, pokazuje gdje smo, što je ostvareno a što još nije. 

- Ono će biti putokaz za daljnji rad, dodala je Mioč te najavila da će naredna godina biti posvećena procjeni Strategije te izradi posebne metodologije i potrebnih analitičkih alata.

Mioč: Pomake teško ostvariti bez horizontalne i vertikalne umreženosti svih nadležnih

Govoreći o općem stanju korupcije, zamjenica direktora APIK-a BiH podsjetila je da rezultati indeksa percepcije korupcije za BiH nisu pozitivni te da se BiH, kada je riječ o korupciji, kao i sve zemlje u regije nalazi na nekoj prosječnoj razini. I ona je ukazala da borba protiv korupcije nije odgovornost samo APIKA-a BiH već da to mora biti aktivnost cijelog društva i svakog pojedinca. 

- Bez horizontalne i vertikalne umreženosti svih nadležnih, teško da možemo ostvariti veći pomak, smatra Mioč koja je napomenula i da APIK, osim rada na unaprjeđenju normativnog okvira i njegovu usklađivanju sa standardima i direktivama EU-a, planira dodatno jačati fokus na prevenciji, posebno kroz rad s mladima stoga što su oni nositelji pozitivnih vrijednosti i ključni akteri izgradnje zdravijeg društva. Namik Hadžalić, šef Odjela Misije OESS-a u BiH za demokratizaciju koji kontinuirano podržava rad Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, kazao je da su ove godine posebno pridonijeli razvoju digitalnog alata za praćenje i izvještavanje o realizaciji Strategije za borbu protiv korupcije. Dodao je, da unatoč napretku, i dalje postoje značajni izazovi, kao i praznine u pogledu prevencije korupcije u BiH.