Više od 706 tisuća ili svaki peti stanovnik BiH živi u bijedi

19 Lis 2020


Više od 706 tisuća ili svaki peti stanovnik BiH živi u bijedi

Piše: V.S.Herceg

Dok razvijene zemlje podnose nevjerojatne gubitke u ekonomiji zbog pandemije koronavirusom, u BiH koja je s Kosovom u vrhu zemalja po siromaštvu u Europi, posljedice će biti katastrofalne.

Procjena svjetske banke da će oko 20% stanovništva u BiH do kraja godine biti ispod linije siromaštva koja iznos 270 KM za odraslu osobu što donosi dramatične brojke - više od čak 706 tisuća naših sugrađana ili svaki peti žitelj BiH živjet će u bijedi.

Pola zaposlenih ne može pokriti potrošačku košaricu

Savez samostalnih sindikata BiH istaknuo je da sindikalna potrošačka košarica za rujan 2020. iznosi 1.930,22 KM i za 123,46 KM je jeftinija od potrošačke košarice za prethodni mjesec. U ovaj iznos uračunati su minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

No, koliko uistinu obitelji mogu sebi priuštiti ovaj iznos s obzirom da je, primjerice, prosječna plaća isplaćena u FBiH, prema Agenciji za statistiku BiH, za mjesec kolovoz 2020. godine 953 KM? Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 50,30% što znači da skoro polovica bh. stanovništva u BiH ne može sebi priuštiti najosnovije životne stavke iz prosječne potrošačke košarice.

Naime, najniža prosječna neto plaća u kolovozu bila je u uslugama smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 573 KM, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila je 655 KM, a prosječna neto plaća u građevinarstvu iznosila je tek 660 KM.

U financijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plaća u kolovozu iznosila je 1.600 KM, u proizvodnji i opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.437 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.369 KM. Na koncu, u BiH je prosječna bruto plaća u kolovozu iznosila 1.472 KM.

Više od pola milijuna umirovljenika korak do bijede

Još gore je bh. umirovljenicima koji su dovedeni na rub egzistencije, a mirovine su na razini socijalne pomoći. Naime, prema isplatama s Jedinstvenog trezora FBiH, najniža mirovina za rujan 2020. iznosila je 382,18 KM, zajamčena 478,91 KM, a najviša 2.174,48 KM.

No, ove brojke možda ništa ne znače dok se ne vidi struktura iznosa mirovina. Naime, u FBiH je registrirano 428.463 umirovljenika, a u RS više od 268 tisuća. U FBiH čak 5.837 umirovljenika prima 308 KM i to se u većini odnosi na demobilizirane branitelje, dok 393.068 umirovljenika primi oko 420 KM mjesečno.

U RS-u najnižu mirovinu od 223 KM prima oko 40 tisuća umirovljenika. Također, njih oko 65 tisuća prima oko 300 KM i u toj kategoriji su većinom radnici i branitelji sa tzv. invalidskim mirovinama, dok prosječnu mirovinu od blizu 400 KM prima oko 80 tisuća žitelja u RS-u.

I na "umirovljeničkom polju" bivši političari vrlo dobro kotiraju - 14 tisuća bivših službenika i radnika u javnom sektoru prima 1.000 KM mirovine, dok osam tisuća umirovljenika prima do 1.500 KM mirovine i to su bivši rukovoditelji, privatnici, inspektori.

Krize nema za političare: Visoke plaće – visoke mirovine

Kako su već u svojim analizama i istraživanjima istaknuli bh stručnjaci, a o kojima je i pisao Dnevni list (prof. dr. Ante Domazet, prof. dr. Vjekoslav Domljan, prof. dr. Almir Peštek i mr. Faruk Hadžić u studiji 'Održivost emigracija iz Bosne i Hercegovine', sačinjenom potporom zaklade Friedrich Ebert Stiftung), zaposlene u javnom sektoru i političku elitu s visokim plaćama i privilegijama nije pogodila kriza zbog pandemija, ostali su pošteđeni i zadržali privilegirani položaj političkih elita, što je ocijenjeno neprihvatljivim.

No, i unatoč tome, pandemija je postala razlog za dodatno korištenje još javnog novca namijenjenog intervencijama za ublažavanje krize što je dodatna prijetnja za korupciju i netransparentnost. Potpuno druga slika je ona u životu "običnog čovjeka", u BiH. A tu sliku zorno pokazuju neumoljive statističke brojke.

Dok u BiH još uvijek ne postoji egzaktno, institucionalno istraživanje i procjene posljedica pandemije po stanovništvo, no Svjetska banka

bana već je u lipnju, u dokumentu 'Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19', u dijelu nazvanom 'Siromaštvo i dobrobit domaćinstava', ocijenila da če zbog krize izazvane korona virusom, u BiH od najmanje 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno i da većina njih nije obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći.

"Pandemija koronavirusa i ekonomski pad mogli bi prouzročiti siromaštvo za do 100 milijuna ljudi ove godine, zbog čega se smanjuju šanse za okončanjem ekstremnog siromaštva do 2030. godine. Ekonomska stagnacija i porast nejednakosti mogli bi unazaditi, po pitaju siromaštva, najmanje razvijene zemlje, objavio je UN. Dok svjetske organizacije upozoravaju na povećanje siromaštva kao jednu od posljedica pandemije koronavirusa, u žitelji BiH to siromaštvo žive već godinama, a kako izgleda, bit će još gore.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

2 h 56 min

U novom broju donosimo

Novi broj

29 Lis 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

27 Lis 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.