Ovim zakonom propisuje se obveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriju FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od pet tisuća maraka. Stručnjaci tvrde da ovim potezom vlast u FBiH otežava ionako tešku financijsku i ekonomsku situaciju žitelja ovog entiteta koji pokušavaju da prežive dodatno zarađujući

Iako Federacija godinama čeka na fiskalnu reformu i pravedniji i lakši sustav kada su u pitanju primanja i izdaci privrede, nema naznaka da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Međutim, vlast je itekako brza i spretna kada je potrebno 'zavući ruku u džep' žiteljima FBiH, pa će već u rujnu pred federalnim parlamentarcima biti Zakon o fiskalnim transakcijama u FBiH.

Fiskalni račun za fizičke osobe

A šta, između ostalog, ovaj zakonski prijedlog donosi? Zarađuješ više od pet tisuća maraka godišnje, dobit ćeš fiskalni račun, pa i ako si fizička osoba.

Naime, ovim zakonom propisuje se obveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriju FBiH – uključujući ne samo privredna društva i obrtnike, nego i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od pet tisuća maraka. Stručnjaci tvrde da ovim potezom vlast u FBiH otežava ionako tešku financijsku i ekonomsku situaciju žitelja ovog entiteta koji pokušavaju da prežive dodatno zarađujući.

Visoke cijene, inflacija, što zbog cjelokupne geopolitičke situacije u svijetu, što zbog vremenskih neprilika, onemogućava da veliki broj žitelja FBiH 'izgura' mjesec s primanjima koja ima. Smatraju da u FBiH ne postoje temelji kada je u pitanju fiskalizacija koji bi olakšali privredi, ali i radnicima.

Zaduženje na Londonskoj burzi

Haris Šabanović, zastupnik SDA u Parlamentu  FBiH, za Faktor objašnjava da se set fiskalnih zakona čega godinama, te da je jedno vrijeme bilo priče kako bi se to moglo desiti, ali da se sad to ne spominje.

 - Ali zato fiskalizacija ide i to ide vrlo promptno, iako ja uopće ne vjerujem da nam je to toliko potrebno, jer ima načina da se trenutno stanje riješi i ovo je samo jedan dodatni namet u cijeloj priči i građanima i privredi. Smatram da je to potpuno nepotrebno i da neće donijeti ništa novo osim prihoda jednoj ili dvije kompanije, ali vjerojatno jednoj i već se zna kojoj, kaže Šabanović. Tvrdi kako je jedan član ovog zakona dovoljan da potvrdi gore navedenu priču o fiskalizaciji. 

- To vidite jasno po tome koga izuzimamo iz tog zakona, tamo vidite da u rang s javnim institucijama i vjerskim ustanovama, idu kladionice, i to je sve što meni taj zakon kaže i jasna mi je poruka tog zakona u tom jednom članu, zaključuje Šabanović. Stava je kako FBiH nije napravila temelje, a temelji su fiskalna reforma koja bi olakšala privredi.

- Kako da ubrzamo gospodarstvo, da više toga ide radniku, ali ova vlast nije spremna za to, a ovo posljednje zaduženje na Londonskoj burzi je, nažalost, pokazalo da sam bio u pravu kada sam govorio da je hazna prazna, jer da hazna nije prazna, ne bi se išlo na Londonsku burzu po 700 milijuna maraka, pa ćemo vratiti 900 milijuna maraka za koju godinu. I to je razlog zašto nema fiskalne reforme, netko je potrošio proračun, a znamo svi tko ga je ispraznio, rekao je Šabanović.

Nikad dovoljno novca

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da sve ovo točno ilustrira prioritete vlasti u FBiH, te da je slično bilo i sa izmjenama propisa koji su omogućili vanjsko zaduživanje ili nekad ranije s povećanjem trošarina. Iako, kako ističe, ovaj zakon treba imati i druge pozitivne efekte jer bi potpunija evidencija i oporezivanje transakcija pomogli onim poslovnim subjektima koji i sada legalno posluju, ali ih ugrožava nelegalna konkurencija koja smanjuje troškove izbjegavanjem poreza.

- Jasno je da je prioritet prikupljanje novca u proračun kojeg očito nikad nema dovoljno za ovakvu vlast i bez obzira na visinu javnih prihoda ubrzava se tempo zaduživanja. Kako se javnim financijama odgovorno upravlja, povećanje prihoda do kojeg bi trebalo doći implementacijom ovog zakona bi moglo pomoći i žiteljima i gospodarstvu na način da se ili dodatni javni prihodi iskoriste za poboljšanje uvjeta poslovanja i rast životnog standarda žitelja, ili da se smanje porezi i druga opterećenja jer uz veći obuhvat se može prikupiti više novca i s manjim stopama. Nažalost, mnogo je realnije očekivati da se sav taj dodatni priliv novca nenamjenski utroši kao i većina javnih prihoda ili izgubi u otplatama neopravdanih zaduženja, zaključuje Gavran.