VLADA NE GOVORI ISTINU: Najniža plaća u FBiH mora biti definirana i to u visini od 1.000 KM

U svjetlu aktualnih spekulacija u javnosti o podacima vezanim za najnižu plaću, a koje je objavio EUROSTAT, Savez samostalnih sindikata BiH ukazuje da EUROSTAT nije objavio iznos najniže plaće, već da je na svojoj stranici napisao da BiH nema zakonski definiranu minimalnu plaću, a na što Sindikat upozorava još od 2018.
“U Federaciji BiH ne postoji "najniža zajamčena plaća" od 406 KM. Postoji najniža satnica od 2,31 KM neto s porezom na dohodak, što za 176 sati mjesečno daje iznos "minimalca" od 406,56 KM neto s porezom na dohodak.
Zakonski minimalna satnica u FBiH, kada se pretvori u razinu minimalne plaće, dobije se iznos koji radnik dobije na ruke no nema jamsstva da će radnik u gospodarskom sektoru dobiti i topli obrok, jer on može biti iskorišten kroz osigurani obrok, tako da se topli obrok ne može računati u "minimalna primanja".
Ako radnik nema obitelj koju izdržava, ima osobni odbitak od 300 KM, država mu uzme 10% poreza od iznosa iznad 300 KM, u ovom slučaju 10,65 KM. Dakle, ostane mu nekih 396 KM“, precizira Savez sindikata.
Nadalje se ukazuje da najniža plaća, za koju je premijer FBiH Novalić 2015. rekao da predstavlja 'društveno opasno povećanje' minimalca, formalno ne postoji, jer je bila dio Općeg kolektivnog ugovora koji je Udruženje poslodavaca FBiH otkazalo u veljači 2018. godine.
“Kada je riječ o isplati toplog obroka i naknade za prijevoz, bitno je naglasiti da nije riječ o zakonskim kategorijama. Naime, ako nema kolektivnog ugovora, a zahvaljujući novom Zakonu o radu vrlo ih je malo, poslodavac te naknade ne mora isplatiti, što veliki broj i ne čini. Postavlja se logično pitanje: zašto se onda te naknade isplaćuje, tamo gdje ih se isplaćuje?“, dodaju iz Saveza uz opasku da je odgovor jednostavan jer ih se isplaćuje isključivo zato što su trenutno neoporezive, topli obrok do iznosa od 1% od prosječne neto plaće u FBiH po danu, a prijevoz u visini cijene mjesečne karte, što je regulirano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.
Time poslodavac radniku dio primanja isplaćuje bez plaćanja obveznih poreza i doprinosa, što je jeftinije. No, usvoje li se zakoni koji se spominju kao spas za radnike, sve naknade će postati oporezive, pa i topli obrok i naknada za prijevoz, tj. bit će izjednačene s plaćom u poreznom smislu“, ukazuju sindikalci koji su, poučeni dosadašnjim iskustvima, uvjereni da će ih veliki broj poslodavaca jednostavno prestati isplaćivati.
“Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jest loš socio-ekonomski status radnika. Da bi ga se popravilo, potrebno je smanjiti poresko opterećenje plaća, čime bi se povećalo minimalni plaću, koju treba definirati, i ukinuti oporezivanje plaća do iznosa od 1.000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu, jer će se tako svako smanjenje doprinosa izravno usmjeriti ka plaći radnika“, poručuju iz Saveza sindikata BiH.
Vlada FBiH: Pogrešno interpretiranje podataka EUROSTAT-a
Obzirom na, kako se cijeni, pogrešno interpretiranje podataka EUROSTAT-a o visini najniže plaće od strane određenih medija a koji su podatke objavili pod naslovom da su 'radnici u Federaciji BiH najsiromašniji u cijeloj Europi', iz Vlade FBiH, u cilju točnog i istinitog informiranja javnosti, pojašnjavaju da EUROSTAT radi istraživanja za države i da statistika EUROSTAT-a uzima u obzir zemlje članice EU-a i zemlje kandidate te tako ne obuhvaća BiH, koja još nema kandidatski status. “Navođenje podataka zajamčene najniže plaće u FBiH (406 KM) i u RS (520 KM) upućuje na pogrešan zaključak 'da su radnici u FBiH najsiromašniji u Europi'. Napominjemo, uz zajamčenu najnižu plaću, radnicima u FBiH se isplaćuje i neoporezive naknade (topli obrok, prijevoz ...) u visini od 195 KM, čime se dolazi do podatka da je zajamčena najniža plaća u FBiH 601 KM, a što je za 81 KM više od najniže zajamčene plaće u RS-u“, stoji u reagiranuu Vlade FBiH u kojem se dodaje da je Vlada prije nekoliko godina uputila u parlamentarnu proceduru Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, usvajanjem kojih će automatski doći do povećanja minimalnih plaća i tada će se dobiti puno jasniju sliku o visini realne minimalne plaća i pokazati da će ona biti značajno viša od sadašnjih 406 KM.