Američko-kanadski carinski rat vrhunac je turbulentnih odnosa dviju zemalja od početka drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa.

Nakon što su trodnevni pregovori u Washingtonu propali, SAD je uveo 50 posto carine na kanadsku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara - od hokejaških palica i građevinskog materijala do žestokih pića i tekstila.

Riječ je o presedanu jer je Washington prvi put u 80 godina posegnuo za člankom 338. Zakona o carinama iz 1930., odnosno odredbom koja predsjedniku dopušta uvođenje pristojbi kada utvrdi da druga država diskriminira američku trgovinu.

Za razliku od dosadašnjih mjera, ove se ne mogu zaobići ni robom koja je usklađena sa sporazumom o slobodnoj trgovini CUSMA (nasljednikom NAFTA-e), što je dosad bio svojevrsni sigurnosni ventil za kanadske izvoznike.

Kanada u ratu

Kanadski premijer Mark Carney odgovorio je oštro. Nove carine nazvao je "pogrešnom procjenom", okrivivši za slom pregovora "neekonomske" i "nepravedne" zahtjeve Trumpove administracije i najavio je da će Kanada od 8. rujna uzvratiti "dolar za dolar".

Protumjere će obuhvatiti čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate, poljoprivrednu opremu, celulozu, papir i elektroniku. Na novinarsko pitanje je li ovo trgovinski rat, Carney je bio nedvosmislen: "U ratu ste kad vas napadnu. Mi smo napadnuti."

Otišao je i korak dalje, ocijenivši da su nove carine osmišljene da povrijede i podijele Kanadu, dok je Bijeloj kući poručio da SAD gospodarsku integraciju dviju zemalja koristi kao oružje. Da bi se razumjela težina trenutka, treba se vratiti na sam početak Trumpova drugog mandata. Već 20. siječnja 2025., na dan inauguracije, potpisao je memorandum kojim je od članova kabineta zatražio procjenu "nezakonitih migracijskih i tokova droge" iz Kanade, Meksika i Kine.

Dva tjedna poslije, 1. veljače, dogodio se prvi udarac: 25 posto carine na kanadsku i meksičku robu te 10 posto na energente. Mjera je formalno opravdana proglašenjem izvanrednog stanja zbog krijumčarenja fentanila i ilegalne imigracije, iako je promet fentanila preko kanadske granice statistički zanemariv u odnosu na meksičku. Ottawa je uzvratila carinama na robu vrijednu 30 milijardi dolara, koje su se unutar tri tjedna proširile na 155 milijardi.

Sudovi djelomično zaustavili Trumpa

Retorika je od početka bila jednako oštra koliko i trgovinska politika. Predsjednik Donald Trump je tada premijera Justina Trudeaua počeo javno nazivati "guvernerom" te otvoreno sugerirao da bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država. Ta je prijetnja suverenitetu, više nego same carine, u Kanadi izazvala val nacionalnog bijesa koji je odigrao ključnu ulogu u iznenađujućem povratku Liberalne stranke na vlast početkom 2025., nakon što je Carney naslijedio Trudeaua.

Tijekom 2025. carine su se širile sektor po sektor: u travnju su uvedene 25-postotne carine na automobile, u lipnju 50-postotne na sav uvezeni čelik i aluminij, u kolovozu još 35 posto na niz kanadske robe.

Usporedno, pravosudni sustav SAD-a djelomično je ograničio Trumpovu politiku budući da su savezni sudovi poništili dio najoštrijih carina, ocijenivši da je pozivanje na Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) neustavno.

Vrhovni sud SAD-a u veljači ove godine presudom 63 potvrdio je da se taj zakon ne može koristiti za ovakve opsežne carinske mjere.

Kanadski gubici

Unatoč tomu odnosi su se stalno vraćali u krizni modus. Trgovinski rat više nije apstraktna vanjskopolitička tema nego opipljiva ekonomska činjenica za obje strane, iako je udar znatno teži za Kanadu, s obzirom na to da oko tri četvrtine kanadskog izvoza tradicionalno odlazi u SAD.

Kumulativni gubitak od 109.000 radnih mjesta u prva dva mjeseca 2026. dodatno je opteretio tržište rada, dok je stopa nezaposlenosti u 2025. u prosjeku bila 6,8 posto, nakon što je u trećem tromjesečju dosegnula vrhunac od 7 posto. Sektori izravno pogođeni carinama osjetili su udarac najjače: pad proizvodnje aluminija je 15,5 posto, proizvodnje karoserija i prikolica 11,6 posto, dok je izvoz čelika pao 25 posto.

Nova analiza objavljena odmah nakon posljednje eskalacije procjenjuje da bi gubitak povlaštenog pristupa tržištu na otprilike 17,7 do 20 milijardi dolara kanadskog izvoza mogao dovesti do gubitka blizu 90.000 radnih mjesta i dodatnog rasta nezaposlenosti za 0,4 postotna boda, uz usporavanje rasta BDP-a za 0,2 do 0,3 posto.

Ekonomisti pritom upozoravaju da se šteta širi izvan izravno pogođenih grana. Michael Davenport iz Oxford Economicsa prije je opisao stanje na kanadskom tržištu rada kao iznenadan povratak stvarnosti, uz gospodarstvo je dosad izbjeglo recesiju, ali uz rizike koji stalno rastu.

Za običnog građanina to znači više cijene za uvoznu robu (piće, mliječne proizvode, građevinski materijal), neizvjesnost radnih mjesta u proizvodnim regijama poput Ontarija i Quebeca gdje su koncentrirane čeličane, tvornice aluminija i automobilska industrija te opipljivu promjenu potrošačkih navika. Bojkot američke robe koji traje od početka 2025. postao je trajna društvena pojava, a ne kratkotrajna reakcija. Istodobno, sami novi udari carina vjerojatno neće znatnije pogoditi američke potrošače, koji su već pod pritiskom visokih cijena goriva, no veći je problem ponovno rasplamsavanje cijelog trgovinskog rata.

Okretanje drugim tržištima

Sljedeća ključna prekretnica je 8. rujna, kada stupaju na snagu kanadske protumjere. Realno je očekivati da će Washington na njih odgovoriti novom rundom pritisaka s obzirom na obrazac ponašanja u proteklih 18 mjeseci - svaka kanadska protumjera dosad je izazvala novu prijetnju ili stvarnu eskalaciju s američke strane. Analitičari upozoravaju da bi ovaj krug mogao biti drukčiji od prijašnjih zastoja jer Carney ovaj put otvoreno spominje rat, a ne privremeni nesporazum, što otežava brz povratak za pregovarački stol a da jedna od strana politički "ne izgubi obraz". Dugoročnija posljedica na koju upozorava sve više ekonomista jest strukturno preusmjeravanje kanadske trgovine dalje od SAD-a - prema Europskoj uniji, Aziji i, paradoksalno, Kini.

Kanadsko ministarstvo financija izvještava da je izvoz robe izvan SAD-a porastao za oko 36 posto od 2024., a realni izvoz roba porastao je 6,5 posto (na godišnjoj razini) u drugoj polovini 2025., ponajviše zahvaljujući sektorima izvan dosega carina. To sugerira da bi, čak i u slučaju konačnog primirja, "stari" model duboke gospodarske integracije SAD-a i Kanade mogao biti trajno oslabljen.

Politički rizik dodatno kompliciraju i buduće revizije CUSMA sporazuma, koji ulazi u godišnji ciklus preispitivanja, a Trump je još prije javno doveo u pitanje njegovu relevantnost za svoju administraciju.

Ako se pregovori o obnovi sporazuma isprepletu s trenutačnom krizom povjerenja, moguće je da se Kanada i SAD nađu u duljem razdoblju strukturne neizvjesnosti nego u bilo kojem trenutku otkako je CUSMA/USMCA uopće potpisan 2018./2020. s ozbiljnim posljedicama za investicijsku klimu s obje strane granice, ne samo za trenutačno pogođene sektore.