Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan izazov za društvo. Iako imamo zakone, djeca se i dalje prodaju i sile na brak. I djevojčice i dječaci. Maloljetnički brakovi nisu više samo problem romske zajednice, poručeno je iz Tuzle s okruglog stola koji je organizirao OSCE, javlja N1.

Romska udruženja bilježe zapanjujuća iskustva kada je majka prodala kćerku za 3.000 KM, druga za ovcu, a treću je otac dao za litar rakije. Posljedice su katastrofalne.

“Naravno, kada dođe u zajednicu, čeka je ono što treba raditi jedna odrasla žena, brine se o svemu, rano postaje majke, nisu obrazovane, nisu konkurentne na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci”, ističe Indira Bajramović, Udruženje žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ Tuzla.

To se ne radi samo u romskoj zajednici, kako je često uvriježeno mišljenje, već i drugim zajednicama i ne radi se više samo o djevojčicama već i o dječacima.

“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete, socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”, pojašnjava  Amira Hodžić, Centar za socijalni rad Lukavac.

Puno je i prijava koje se tiču dojava da će biti sklopljen maloljetnički brak pa centri za socijalni rad zajedno sa policijom, spriječe to. Postoje insitiucije, postoji zakon, kako je onda moguće da se, ipak, djeca koja nisu zaštićena, prisile na brak?

“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminirane koje nisu integrirane u društvu, itd. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju”, kaže  Samir Arnaut, Misija OSCE-a u BiH.

I osim prevencije i kaznenih sankcija za odgovorne, veoma je bitna edukacija.

“Radi se edukacija u romskim zajednicama i to je obavezno u saradnji sa školama, učenicima i romskom strukturom. Ne smijemo više nastaviti sa takvim kontinuitetom. Vidimo da ima očekivani rezultat nakon radionica u školama i u saradnji sa MUP-om TK”, smatra Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministarstvu obrazovanja TK.

Statistički podaci o ovom problemu su minorni, posebno ako se uzme u obzir da su prisilni maloljetnički brakovi povezani sa trgovinom ljudima i drugim oblicima eksploatacije. BiH je dužna da štiti djecu ne samo kroz zakone i konvencije na papiru već konkretno na terenu gdje često zatvara oči pred najizopačenijim potezima prodaje djece.