Europska komisija u svojem je najnovijem izvješću za 2026. godinu poslala dosad najjasnije upozorenje Sarajevu: Bosna i Hercegovina se, unatoč verbalnoj predanosti lidera, aktivno udaljava od europskog puta. 

Analiza dokumenta, koji obuhvaća razdoblje od 1. rujna 2025. do 1. rujna 2026. godine, oslikava državu u dubokoj institucionalnoj paralizi, opterećenu unutarnjim političkim krizama, izostankom reformi i nazadovanjem u ključnim područjima vladavine prava. 

Institucionalni krah i politička paraliza: Država u pat-poziciji

Glavni kormilar europskih integracija, Vijeće ministara, i zakonodavna vlast proveli su izvještajno razdoblje u potpunoj blokadi zbog nepostojanja funkcionalne vladajuće koalicije. Rezultat je poražavajući: Parlamentarna skupština BiH uspjela je usvojiti svega 12 zakona. 

Dokument eksplicitno detektira "znakove zarobljenosti države" na svim razinama te naglašava kroničnu slabost neovisnih institucija. Dvije i pol godine nakon povijesne odluke o otvaranju pregovora, BiH i dalje nema imenovanog glavnog pregovarača s EU, što zorno ilustrira dubinu administrativne nesposobnosti uzrokovane političkim nadmudrivanjem. 

Pravosuđe i korupcija: Sustav bez odgovornosti i "nevidljivi" visoki kriminal

U poglavljima o pravosuđu i borbi protiv korupcije napredak je potpuno izostao. Ključni zakoni, poput novog Zakona o VSTV-u (Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću) i Zakona o sudovima BiH, ostali su mrtvo slovo na papiru. Što je još gore, zabilježen je jasan korak unatrag kada je VSTV ukinuo neovisni, vanjski nadzor imovinskih kartona sudaca i tužitelja, što je rezultiralo prekidom financijske potpore EU za tu misiju. Kada je riječ o korupciji na visokoj razini, statistika Komisije graniči s apsurdom. Od 2022. godine nijedna agencija za provedbu zakona nije podnijela Tužiteljstvu BiH izvješće o visokoj korupciji. Nije zabilježena niti jedna nova pravomoćna presuda za visoku korupciju. Komisija otvoreno kritizira interne prakse Tužiteljstva BiH, poput izvanzakonskog donošenja odluka konsenzusom u "osjetljivim" predmetima i premještanja nepodobnih tužitelja. 

Geopolitičko soliranje: Vizno nazadovanje i ruski plin

Iako BiH formalno održava stopostotnu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, Bruxelles jasno detektira opstrukcije u provođenju sankcija Rusiji od strane tijela pod kontrolom SNSD-a. To se očituje kroz nesmetane letove iz Rusije i emitiranje ruskih državnih medija (poput kanala RT preko banjalučkog M-tela). K tome, zemlja ostaje energetski ranjiva, s potpunom ovisnošću o ruskom plinu. 

Najveće nazadovanje uočeno je u viznoj politici. Umjesto usklađivanja s EU standardima, BiH je produžila sezonska izuzeća, što Bruxelles vidi kao izravnu prijetnju zbog rizika od ilegalnih migracija preko zapadnobalkanske rute. Europska komisija stoga ultimativno traži uvođenje viza za državljane sedam zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Tursku. 

Ekonomsko usporavanje i Plan rasta: Financijska kazna na vidiku

Ekonomski pokazatelji prate opći trend stagnacije. Rast BDP-a usporio je na svega 1,7% na početku 2026. godine, dok je kupovna moć građana (BDP po stanovniku) zapela na mizernih 36% prosjeka EU. Dodatni problem predstavlja nekontrolirani rast plaća koji ne prati rast produktivnosti, čime se izravno narušava konkurentnost gospodarstva. MMF predviđa dramatičan rast proračunskog deficita na preko 4% BDP-a. 

Najveći neposredni rizik leži u Planu rasta za Zapadni Balkan. Zbog kašnjenja s Reformskom agendom, BiH je već izgubila 10% inicijalnih sredstava. Bruxelles upozorava: ako se do kraja 2026. godine ne ratificiraju sporazumi i ne ispune uvjeti, BiH će trajno izgubiti preostalih 976,6 milijuna eura. 

Društveni rascjepi, povijesni revizionizam i rijetke svijetle točke

Izvješće oštro osuđuje političke lidere (posebice u Republici Srpskoj) zbog povijesnog revizionizma, negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, što je kulminiralo prisustvom dužnosnika na sahrani Ratka Mladića u Beogradu – postupkom koji je proglašen "fundamentalno nespojivim s vrijednostima EU". Na polju obrazovanja, diskriminatorni sustav "dvije škole pod jednim krovom" i dalje opstaje. Medijska scena suočena je s kolapsom javnog servisa BHRT koji je pred gašenjem. Ipak, u moru negativnih ocjena, Komisija je zabilježila i nekoliko pozitivnih pomaka. 

Sigurnosna suradnja: Uspješno raspoređivanje snaga Frontexa s izvršnim ovlastima i potpisivanje aranžmana s Eurojustom.

Pravni napredak: Usvajanje modernih zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni.

Ljudska prava: Donesena je prva presuda za diskriminaciju LGBTIQ+ osoba, a Povorka ponosa prošla je mirno.

Infrastruktura i energija: Otvaranje novih dionica na Koridoru Vc i potpisivanje sporazuma s Hrvatskom o gradnji Južne plinske interkonekcije. 

Postizborna matematika: Nova lica, stara paraliza?

Iako Europska komisija u svom izvješću inzistira na "obnovljenoj opredijeljenosti" i hitnom formiranju vlasti nakon općih izbora održanih 4. listopada 2026. godine, realnost na terenu sugerira da bi Bruxelles mogao dobiti već viđen scenarij.

Dok preliminarni izvještaji međunarodnih promatrača bilježe uvođenje novih izbornih tehnologija i uredan izborni dan, ključni politički akteri koji su godinama krojili status quo – prije svega SNSD i HDZ BiH – zadržavaju svoje nezaobilazne pozicije u preraspodjeli moći. Glavna dinamika, prema trenutnim projekcijama, ne donosi korjeniti zaokret u političkoj kulturi, već tek preslagivanje unutar bošnjačkog političkog bloka. Dosadašnja koalicija predvođena Trojkom nalazi se pred odlaskom u oporbu, dok se u igru za formiranje vlasti vraća SDA sa svojim partnerima.

Za briselske tehnokrate, koji od Sarajeva traže dramatično ubrzanje reformi, ovo donosi duboku skepsu. Povratak starih političkih saveza i zadržavanje istih aktera koji su izravno odgovorni za negativne ocjene u ovogodišnjem izvješću postavlja opravdano pitanje - može li nova-stara vlast uopće ponuditi išta više od još jednog ciklusa političkih blokada?

J. S.